Dan sjećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku 1994. i 1995. godine dan je u kojem se potvrđuje trajna obaveza prema stradalima, njihovim porodicama i budućim generacijama, izjavio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Pamćenje žrtava je, istakao je Karan, pitanje istorijske odgovornosti i elementarnog ljudskog dostojanstva.

„NATO je izvršio agresiju nad Republikom Srpskom, u čijim su napadima živote izgubili pripadnici Vojske Republike Srpske i civili, a veliki broj ljudi je ranjen. Iza statistike, međutim, uvijek stoje ljudi, porodice i sudbine. Protok vremena ne smije biti razlog da se o stradanju ćuti“, rekao je Karan, prenosi Srna.

„Stradanje nije završeno posljednjom eksplozijom“

Karan je ukazao i na upotrebu municije sa osiromašenim uranijumom tokom NATO bombardovanja Republike Srpske, ocijenivši to kao „neljudski čin i trajni zločin protiv srpskog naroda“.

Prema njegovim riječima, posljedice bombardovanja nisu prestale posljednjim naletom aviona i posljednjom eksplozijom.

„Činjenica da se i danas suočavamo sa teškim malignim oboljenjima među stanovništvom obavezuje nas da nikada ne prestanemo tražiti istorijsku odgovornost za ovu počinjenu agresiju. Pravo i pravda moraju jednako da važe za sve, međunarodno pravo ne smije biti pravo jačega, niti se ljudska prava mogu tumačiti u zavisnosti od toga kojem narodu pripada žrtva“, rekao je Karan.

„Republika Srpska neće zaboraviti“

Predsjednik Republike Srpske poručio je da Srpska ima i pravo i obavezu da njeguje kulturu sjećanja kako bi sačuvala dostojanstvo žrtava i njihovih porodica, ali i pravo budućih generacija da znaju šta se dogodilo.

„Naša poruka je jasna – Republika Srpska neće zaboraviti svoje žrtve i neće pristati na njihovo prećutkivanje. Našu budućnost zasnivamo na miru, slobodi, ustavnosti, poštovanju prava i očuvanju Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom“, poručio je Karan.

Kako je zaključio, to je dug prema stradalima, ali „još više živima i generacijama koje dolaze“.

Bonus video:

Marinković o licemerju blokaderskih glumaca