Jutarnje gužve ispred biračkih mjesta u Srbiji otvorile su ozbiljno pitanje političke taktike i borbe za kontrolu javnog utiska o izbornom danu.
Prema podacima organizacije CRTA, do 10 časova glasalo je 19,8 odsto birača, naspram 9,8 odsto u istom periodu 2023. godine.
Godinama je poznata praksa ranog mobilisanja pristalica vladajućih stranaka. Ovoga puta, međutim, društvenim mrežama kruže tvrdnje da su i među pristalicama blokada dijeljeni koordinisani pozivi za izlazak na birališta tačno u 7 časova.
„Visoka izlaznost“ kao političko oružje
Zašto bi upravo rano jutro bilo toliko politički važno?
Veliki redovi, fotografije prepunih birališta i naglašavanje rekordnog odziva mogu proizvesti snažan utisak o političkom raspoloženju građana, mnogo prije nego što bude prebrojan ijedan glas.
Tu nastaje prostor za opasnu zamjenu teza: da se broj ljudi koji su izašli na glasanje počne predstavljati kao dokaz kome su dali podršku.
Visoka izlaznost nije isto što i izborna pobjeda. Upravo zbog toga njeno političko tumačenje može postati jednako važno kao i sama izborna kampanja.
„Plan B“ poslije zatvaranja birališta?
Najosjetljiviji trenutak nastupiće kada se zatvore biračka mjesta i počnu pristizati rezultati.
Ako se tokom dana u javnosti izgradi očekivanje ubjedljive pobjede, svaki drugačiji ishod mogao bi postati povod za osporavanje glasanja.
Tada bi jutarnje gužve, umjesto obične slike izbornog dana, mogle postati argument za osporavanje rezultata i stvaranje atmosfere u kojoj bi se pokušalo opravdati čak i nasilno preuzimanje vlasti.
Upravo tu se otvara suštinsko pitanje: da li je priča o „visokoj izlaznosti“ samo pokazatelj velike zainteresovanosti građana ili bi mogla poslužiti kao izgovor za pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti?
Odgovor neće dati fotografije redova pred biralištima, već ponašanje političkih aktera nakon objavljivanja rezultata. Tada će se vidjeti ko je spreman da prihvati izbornu proceduru, a ko eventualno pokušava da političke ciljeve ostvari mimo nje.
Bonus video:
Komentari (0)