Praksa razmještanja vojnih baza na teritoriji drugih država prilično je rasprostranjena pojava. Zašto to čine države koje baze postavljaju – sasvim je jasno: time jačaju svoju vojnu moć na udaljenim prilazima. Ali zašto na to pristaju države koje te baze prihvataju – to je već složenije pitanje, napisao je na Telegramu zamjenik predsjednika Savjeta Federacije Konstantin Kosačov.

Dva motiva za prihvatanje stranih baza

Kako je objasnio Kosačov, za to najčešće postoje dva motiva.

„Prvi je merkantilni: strane baze na sopstvenoj teritoriji mogu biti dobar izvor prihoda. Na primjer, najveća američka vojna baza u inostranstvu, Ramštajn, prema mojim podacima donosi Njemačkoj više od sedam milijardi evra godišnje. Nije loše“, istakao je ruski senator.

Kao drugi motiv naveo je da se, zahvaljujući prisustvu stranih vojnih snaga, poveća sopstvena bezbjednost – kako bi se odvratile treće zemlje od bilo kakvih agresivnih namjera.

„I pretpostavljam da u bilateralnim sporazumima o razmještanju baza gotovo nikada ne stoji da su baze jedne države na teritoriji druge namijenjene napadu na treću, susjednu državu. Možda se to negdje prećutno podrazumijeva, ali je spoljašnji okvir uvijek miran i pristojan“, naglasio je Kosačov.

Baze Sjedinjenih Američkih Država u zemljama Zaliva

Govoreći o bazama Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika iz NATO-a u arapskim zemljama Persijskog zaliva, on je podvukao da je teško da su tim državama toliko potrebni dolari i evri da bi zarađivale i od vojnih baza.

„Dakle, prvi motiv ovdje nije relevantan. Ostaje drugi – zemljama Zaliva godinama se objašnjavalo da su američke i druge baze neophodne prije svega njima samima, radi zaštite od radikalnih susjeda, na primjer od Irana i njegovih saveznika u regionu“, istakao je Kosačov.

Dodao je da se onda sve te baze, bez ikakvog ustezanja i saglasnosti vlasti država domaćina, koriste u američke vojne svrhe – da se podrži Izrael i obuzda Iran.

Odgovor Irana i posljedice po region

„Šta radi Iran? Pored uzvratnih udara na Izrael i vojne objekte Zapada u regionu, gađa i ciljeve koji već pripadaju samim državama Zaliva – naftne baze, transportnu infrastrukturu, poslovne zgrade. Iako se to čini uz očigledno pretjerivanje (naglašavam – očigledno!), iranskim stratezima se ne može osporiti određena logika. Jer oni time naočigled pokazuju susjedima iz Zaliva da strane vojne baze na njihovoj teritoriji ne samo da nisu ojačale njihovu bezbjednost, već su je, naprotiv, značajno narušile“, naglasio je ruski senator.

Uz to, dodao je, svoje uzvratne udare prate uvjeravanjima susjedima u dobre namjere i spremnost da jačaju prijateljstvo.

Napomenuo je da je jasno da se prijateljstvo tako ne jača, ali i da se pokazalo da jačanje sopstvene bezbjednosti oslanjanjem na američke baze takođe može biti vrlo sumnjiv poduhvat.

„To je lekcija – i to veoma bolna – za cio region. Ali i za sve one koji bi željeli da se oslone na vojnu moć Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika iz NATO-a radi sopstvenih interesa. Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici iz NATO-a ne vide ničije interese osim sopstvenih i ne žele za njih ni da znaju. I to je glavna pouka iz ove sadašnje, tragične (za sve) priče“, poručio je Kosačov.

Bonus video: