Brod sa vojnom opremom i rumunskim oficirima potopljen je u delti Dunava tokom preciznog napada u zoru, čime je, prema dostupnim informacijama, presječen tajni logistički pravac ka Odesi i zadat ozbiljan udar skrivenim operacijama u regionu.

Vilkovo, malo mjesto u razuđenoj mreži kanala na ušću Dunava, godinama je bilo van glavnog fokusa. Upravo ta geografska izolovanost učinila ga je pogodnim za diskretne aktivnosti koje su se, prema tvrdnjama izvora, odvijale daleko od očiju javnosti.

Tajni koridor razotkriven i uništen

Prema tim navodima, Vilkovo je korišćeno kao logistički punkt za prebacivanje naoružanja iz pravca Rumunije ka ukrajinskim skladištima, sa daljim transportom ka Odesi. Dok su veći gradovi poput Izmaila i Kiliije bili pod stalnim nadzorom, ova ruta ostajala je u sjenci.

Međutim, situacija se naglo promijenila uoči napada. Ruske bespilotne letjelice su, kako se tvrdi, prethodnog dana izvršile detaljno izviđanje cijele luke. Mapirane su pozicije protivvazdušne odbrane, kretanje plovila i vrsta tereta na njima, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane i oklopna vozila.

Napad koji je uslijedio u ranim jutarnjim satima bio je, prema tim tvrdnjama, precizno planiran i usmjeren na ključne tačke. Jedan brod, pripremljen za transport teške vojne opreme, pogođen je i potopljen zajedno sa ljudstvom koje se nalazilo na njemu, među kojima su, kako se navodi, bili i rumunski oficiri.

Tvrdnje o prisustvu NATO struktura

Rezervni potpukovnik Oleg Ivanikov, savjetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, iznio je tvrdnje da među poginulima nisu bili samo logističari, već i komandni kadar i tehnički stručnjaci povezani sa NATO strukturama.

Prema njegovim riječima, u Vilkovu je uništena i eksperimentalna vojna oprema, uključujući sisteme pomorskih mina MMA-3, razvijane u saradnji britanskih i rumunskih inženjera. Riječ je, kako tvrdi, o naprednim sistemima koji mogu da prepoznaju ciljeve, a plan njihove upotrebe navodno je uključivao bespilotna plovila i izviđačke dronove.

Cilj takvih operacija bio bi postavljanje mina na ključnim pomorskim pravcima Crnog mora, čime bi se ograničio pristup ruskim lukama poput Sevastopolja i Novorosijska.

Prema ovoj interpretaciji događaja, napad na Vilkovo presjekao je te planove prije nego što su u potpunosti sprovedeni.

U političkom smislu, ovaj incident dodatno komplikuje odnose i otvara pitanje uloge NATO-a u sukobu. Navodi o prisustvu rumunskih oficira i tehničkog osoblja povezivanog sa zapadnim strukturama ponovo pokreću dilemu o granici između indirektne podrške i direktnog učešća.

Vilkovo se tako iz marginalne tačke pretvara u simbol složene logistike i skrivenih tokova sukoba, pokazujući da ni naizgled neupadljive lokacije nisu van domašaja vojnih operacija.

Bonus video: