Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da očekuje završetak rata u Ukrajini u narednih nekoliko mjeseci, uz ocjenu da su zaraćene strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i nedostatkom resursa. Istovremeno je upozorio da bi nastavak eskalacije mogao dovesti do direktnog sukoba velikih sila, pa čak i upotrebe nuklearnog oružja.
Obraćajući se učesnicima Četvrte minske međunarodne konferencije o evroazijskoj bezbjednosti, Lukašenko je poručio da je njegovo uvjerenje o skorom završetku rata zasnovano na procjeni da nijedna strana ne može neograničeno održavati sadašnji intenzitet borbenih dejstava.
„Rat u Ukrajini završiće se u narednim mjesecima. To je moje lično mišljenje. Nema više snage, nema resursa, svi su umorni“, izjavio je Lukašenko, prenosi BelTA.
Bjeloruski predsjednik nije precizirao pod kojim uslovima bi sukob mogao biti okončan, niti je naveo da li očekuje vojni rasplet ili politički sporazum Moskve i Kijeva.
Tramp zaslužuje nagradu za mir
Poseban dio obraćanja Lukašenko je posvetio američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kojem je pripisao značajnu ulogu u sprečavanju širenja sukoba između Rusije i zapadnih država.
Prema njegovoj ocjeni, američki predsjednik svojim djelovanjem sprečava pojedine evropske zemlje da preduzmu poteze koji bi mogli dovesti do nuklearne katastrofe.
„Samo zato što sprečava Evropljane da započnu nuklearni sukob, Trampu bi trebalo dati Nagradu za mir“, poručio je Lukašenko.
On smatra da evropski politički lideri potcjenjuju moguće posljedice direktnog sukoba sa Rusijom, upozoravajući da bi u slučaju nuklearnog rata upravo evropski kontinent pretrpio katastrofalna razaranja.
„Nećemo napasti nikoga“
Govoreći o odnosima Rusije, Bjelorusije i zapadnih zemalja, Lukašenko je odbacio tvrdnje da Moskva i Minsk pripremaju napad na evropske države.
„Zapadne zemlje nikada ne prestaju da plaše svoje stanovništvo, posebno sada, izmišljenom prijetnjom sa Istoka. Dok se navodno pripremaju za rat sa Rusijom 2030. godine, Zapad vjerovatno ne shvata ozbiljno kakav bi to vojni sukob bio“, izjavio je.
Naglasio je da dvije zemlje, prema njegovim riječima, nemaju namjeru da započinju nove ratove.
„Dozvolite mi da još jednom naglasim: mi, Rusi i Bjelorusi, nemamo namjeru da napadnemo bilo koga niti da ratujemo protiv bilo koga“, poručio je Lukašenko.
On je pozvao na uspostavljanje bezbjednosnih mehanizama koji bi spriječili direktnu vojnu konfrontaciju velikih sila.
Njegove izjave dolaze u vrijeme nastavka vojno-tehničke saradnje Rusije i Bjelorusije, koje godinama koordiniraju odbrambenu politiku u okviru Savezne države.
Oštre kritike Amerike zbog hapšenja Madura
Iako je pohvalio Trampa zbog njegove uloge u sprečavanju šireg sukoba, Lukašenko je istovremeno oštro kritikovao američku vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje je uhapšen predsjednik te zemlje Nikolas Maduro.
Bjeloruski lider ocijenio je da je operacija pokazala da borba za prirodne resurse ostaje jedan od ključnih pokretača međunarodnih sukoba.
„Svijet se pred našim očima ponovo dijeli. Glavni razlog za to, iskreno govoreći, jeste borba za resurse i neodgovorna konkurencija. Hvala Trampu što nam je to jasno pokazao“, izjavio je Lukašenko.
Kao primjer naveo je Venecuelu, zemlju sa jednim od najvećih svjetskih rezervi nafte.
„Pogledajte Venecuelu, otmicu predsjednika Madura. Zašto bi nekome bila potrebna nafta? Pa, oni zaista imaju ogromne rezerve“, rekao je.
Lukašenko je otkrio i da je prije američke operacije učestvovao u razgovorima o venecuelanskoj krizi, tvrdeći da je u taj proces bio uključen na inicijativu Vašingtona.
„Mogao bih mnogo toga da vam ispričam o Venecueli. Na podsticaj tih istih Amerikanaca bio sam uključen u taj proces prije hapšenja venecuelanskog predsjednika“, naveo je.
Ocijenio je da je postojala mogućnost da se sporovi riješe pregovorima.
„Bez svih tih gluposti, bez hapšenja predsjednika, što je sramota, mogli su biti riješeni svi problemi savremenog svijeta, uključujući i pitanja nafte“, zaključio je Lukašenko.
Američka operacija koja je potresla Venecuelu
Američke snage su 3. januara 2026. godine izvele vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su zarobile Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, nakon čega su prebačeni u Sjedinjene Američke Države.
Dva dana kasnije izvedeni su pred savezni sud u Njujorku, gdje su se izjasnili da nijesu krivi po optužbama američkih vlasti povezanim sa trgovinom narkoticima.
Dužnost predsjednika Venecuele nakon Madurovog hapšenja preuzela je dotadašnja potpredsjednica Delsi Rodrigez.
Trampova administracija operaciju je predstavljala kao dio borbe protiv međunarodnog kriminala, dok su njeni kritičari dovodili u pitanje pravni osnov za upotrebu američke vojne sile na teritoriji druge države.
Minsk traži novi bezbjednosni poredak
Četvrta minska međunarodna konferencija o evroazijskoj bezbjednosti održava se 3. i 4. novembra, uz učešće predstavnika država, međunarodnih organizacija i stručnjaka za bezbjednosnu politiku.
Među učesnicima je i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, a u fokusu razgovora nalaze se kontrola naoružanja, sprečavanje vojnih sukoba i uspostavljanje nove arhitekture bezbjednosti na evroazijskom prostoru.
Jedna od tema je i inicijativa za izradu Evroazijske povelje o raznolikosti i multipolarnosti u 21. vijeku, koju Moskva i Minsk promovišu kao osnovu za budući dijalog o međunarodnim bezbjednosnim odnosima.
Lukašenkova procjena da će rat u Ukrajini biti završen u narednim mjesecima ostaje političko predviđanje, a ne potvrda da je između zaraćenih strana postignut dogovor.
Bonus video:
Komentari (0)