Ljeto 2026. godine donijelo je ozbiljne probleme za ukrajinsku ekonomiju, dok je Rusija intenzivirala udare na energetsku, industrijsku i transportnu infrastrukturu.
Ruske snage prvo su se fokusirale na energetski sistem, gađajući trafostanice, elektrane i drugu ključnu infrastrukturu, što je dovodilo do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom. Kampanja je potom proširena na skladišta, brodove u Crnom moru, fabrike, luke i željeznicu.
"Oni takođe ciljaju skladišta kako bi povećali psihološki pritisak, a blokiranjem izvoza žitarica maksimiziraju ekonomsku štetu", rekao je za Financial Times Timur Samosudov, komandant Nacionalne garde zadužen za jedinicu protiv dronova.
Promjena ruske taktike
Rusija je promijenila način izvođenja udara dugog dometa. Umjesto slanja jednog drona na određenu metu, sve češće se koristi veći broj bespilotnih letjelica usmjerenih na isti cilj.
Posebno su pogođene ukrajinske crnomorske luke, koje su tradicionalno predstavljale jedan od ključnih oslonaca ekonomije zemlje. Prije početka rata preko njih je prolazilo više od 90 odsto ukrajinskog izvoza žitarica, odnosno oko 60 miliona tona godišnje.
Rojters navodi da je Ukrajina zbog ruskih napada izgubila oko trećine kapaciteta za izvoz žitarica preko crnomorskih luka.
Gubitak najmanje osam milijardi dolara
Dodatni problem predstavljaju visoki troškovi transporta žitarica kopnenim putem.
Ministar poljoprivrede Taras Visocki procijenio je za Financial Times da bi Ukrajina, ukoliko luke ostanu zatvorene, od juna ove do juna naredne godine mogla izgubiti najmanje osam milijardi dolara prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda.
To bi odgovaralo približno petini ukupnih prošlogodišnjih izvoznih prihoda.
Prema drugim procjenama koje prenosi Rojters, zbog problema sa crnomorskim lukama pod rizikom je znatno veći dio ukupnog ukrajinskog izvoza.
Dronovi postali ključna razlika
Ukrajinski zvaničnici smatraju da je jedna od ključnih razlika u odnosu na 2022. godinu razvoj i masovna upotreba dronova.
Rusija se tada u velikoj mjeri oslanjala na blokadu i pomorske mine. Sada bespilotne letjelice mogu da napadaju brodove, lučku infrastrukturu i prilaze riječnim lukama.
Posljednjih nedjelja intenzivirani su i napadi na vozove kojima se transportuju dvije važne izvozne robe Ukrajine - gvozdena ruda i žito.
"Rusi pokušavaju da pobijede u ratu napadima iza linija fronta. Ciljaju živote civila kako bi nas natjerali da se predamo ostavljajući nas bez grijanja, vode ili posla", rekao je za Financial Times Šota Hadžisvili, vlasnik terminala u jednoj ukrajinskoj luci.
Smanjena prognoza rasta
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je prognozu rasta ukrajinskog BDP-a za 2026. godinu sa 2,2 na 1,5 odsto, navodeći među glavnim razlozima intenziviranje ruskih napada na fabrike, energetsku infrastrukturu i crnomorske luke.
Procjena za 2027. godinu takođe je, prema navedenim podacima, smanjena sa četiri na 2,5 odsto.
Ukrajina je tokom gotovo pet godina rata finansijsku stabilnost u značajnoj mjeri održavala zahvaljujući pomoći zapadnih partnera, od kojih je dobila gotovo 200 milijardi dolara fiskalne pomoći.
Međutim, prema podacima ukrajinskog Ministarstva finansija, Kijevu će za narednu godinu biti potrebno oko 52 milijarde dolara spoljnog finansiranja, dok je trenutno obezbijeđeno oko 20 milijardi.
Istovremeno, evropske zemlje nastavile su da povećavaju vojnu podršku Ukrajini, dok posebno mjesto među donatorima zauzima Njemačka, koja je značajna sredstva usmjerila na protivvazdušnu odbranu, dronove i drugo naoružanje.
Bonus video:
Komentari (0)