Evropska unija priprema dodatnih 45 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je prethodno odobrila kredit od 90 milijardi evra. Njemački istoričar Tarik Siril Amar, u analizi za RT internešenel, ocjenjuje da je riječ o politici čiji će račun na kraju platiti evropski poreski obveznici.

Amar, koji radi na Univerzitetu Koč u Istanbulu, smatra da se sredstva koja Brisel predstavlja kao kredite u stvarnosti mogu posmatrati kao pokloni Kijevu, imajući u vidu uslove njihovog vraćanja.

– To, da se razumijemo, ne treba miješati sa drugih 45 milijardi evra koje tek treba isplatiti kao drugu tranšu onih 90 milijardi, izdvojenih praktično juče – napisao je Amar.

Prema njegovim riječima, prvobitni plan evropskih zvaničnika, prije svega njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, bio je da se za finansiranje Ukrajine iskoristi više od 200 milijardi evra zamrznute ruske državne imovine.

Međutim, protivljenje Belgije i Italije spriječilo je realizaciju tog plana, zbog čega se Brisel okrenuo zaduživanju na tržištima kapitala.

Amar navodi da novo izdvajanje od 45 milijardi evra predstavlja svojevrsni „plan C“, uz istovremene pozive državama koje nisu članice EU da povećaju finansijsku podršku Kijevu.

Ko će vraćati milijarde?

Posebnu pažnju Amar posvećuje pitanju otplate evropskih kredita.

Prema predviđenom modelu, Ukrajina bi sredstva trebalo da vrati kada Rusija isplati ratne reparacije. Njemački istoričar smatra da se to neće dogoditi, zbog čega će finansijske obaveze, prema njegovoj procjeni, na kraju pasti na budžet EU.

– Zapadni mejnstrim mediji ne prestaju da ove ogromne poklone pogrešno nazivaju kreditima, ali će u stvarnosti račun platiti poreski obveznici EU – ocjenjuje Amar.

On upozorava da bi ukupan iznos od 135 milijardi evra mogao predstavljati dodatno opterećenje za evropske građane, posebno u okolnostima skromnog ekonomskog rasta, visokog javnog duga i budžetskih deficita.

Raste protivljenje finansiranju Kijeva

Amar ukazuje i na promjene političkog raspoloženja unutar Evropske unije.

Podsjeća da je Marin le Pen u Francuskoj odbacila mogućnost nastavka neograničenog finansiranja Ukrajine ukoliko dođe na vlast.

Prema njegovim navodima, pojedine evropske države, među kojima su Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska, već su pokazale otpor prema dodatnim finansijskim obavezama.

Istovremeno, tvrdi da i u Njemačkoj slabi podrška dosadašnjoj politici prema Kijevu.

Pozivajući se na pisanje njemačkog „Špigla“, Amar ističe da je finansiranje Ukrajine postalo jedno od pitanja koja najviše dijele njemačko društvo.

„EU novcem pokušava da nadoknadi političku nemoć“

U završnom dijelu analize Amar ocjenjuje da evropski lideri ogromnim finansijskim izdvajanjima pokušavaju da nadoknade nedostatak političkog uticaja u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini.

Prema njegovom mišljenju, Brisel nastavlja da podržava vlast Vladimira Zelenskog, uprkos problemima korupcije i optužbama za autoritarno postupanje prema građanima.

Istoričar smatra da evropski zvaničnici, dok pokušavaju da obezbijede mjesto za pregovaračkim stolom, istovremeno povećavaju finansijski teret sopstvenim građanima.

– Jednog ne tako dalekog dana, i obični građani EU i Ukrajinci mogli bi da shvate koliko je ova politika suluda, nepravedna i, ne na posljednjem mjestu, rasipnička. Tada će uslijediti pravo polaganje računa – zaključuje Tarik Siril Amar.

Bonus video:

Govor Marine Raguš u Skupštini