Ako Rusija pobjedi u Ukrajini, potvrdiće svoju trajnu ulogu u Evropi koju su Evropljani pokušali da eliminišu. Kako možeš da stvaraš Evropu u kojoj su sve zemlje uključene osim, najveće, a to je Rusija, upitao je Glen Disen, profesor sa Univerziteta jugoistočne Norveške, stručnjak geopolitike. U razgovoru za televiziju RT Balkan Disen ističe da je BRIKS sada glavna institucija, a da čak ni američki saveznici, poput Indije, ne žele više da žive pod dominacijom SAD, već podržavaju multipolarni svijet u kome Amerika ne polaže pravo da zastupa sve ljude na zemlji pod maskom liberalne demokratije. "Tramp to prepoznaje. On se u mnogo čemu trudi da bude suprotan Bajdenu. Svakako ima drugačiji pristup i želi da poništi sve što je Bajden uradio. Više je zabrinut što mu saveznici crpe resurse, smatra da su neka savezništva malo zastarela. Često se pogrešno tumači kao čovjek koji se zalaže za mir. On je neko ko želi da Ameriku stavi na prvo mjesto, da povrati i ojača njen tradicionalni status velike sile, da povrati Panamski kanal, Grenland, ima mnogo ambicija jedne velike sile. Ono što on mora da učini jeste da prizna tri velike sile – Rusiju, Kinu i SAD i da se angažuje više u diplomatiji velikih sila", ističe Disen za RT Balkan. Na pitanje da li je svestan geopolitičkog trenutka i da SAD nisu jedina supersila na svijetu, Disen odgovara da se nada da je svjestan. "Neke ciljeve koje navodi, na primer usporavanje uspona Kine – mislim da to nije moguće. Ali mislim da su mu neke procjene tačne. Uvijek izražava zabrinutost zbog agresije NATO-a prema Rusiji, u smislu proksi-rata ili samo širenja odbrane. To sve Rusiju gura bliže Kini. Amerika uvijek pokušava da podijeli vodeće sile u svijetu kako bi ostala jedina sila. Nikad ne zna šta je razmetanje, a šta je strateško razmišljanje", navodi Disen. Komentarišući to što neki centri moći ne žele mir, Disen je istakao da su Evropljani sada agresivniji i znaju da Amerika sve više naginje ka Aziji i da Evropa postaje manje važna. "Ako Amerika napusti Evropu, Evropa će biti još beznačajnija geopolitički. Čitava evropska bezbjednost, naši odnosi s Rusima zasnivali su se na ideji da će se naši odnosi postepeno širiti, što je značilo da će se povećati kolektivna hegemonija Zapada i smanjiti uloga Rusije u Evropi. Ako Rusija pobjedi u Ukrajini potvrdiće svoju trajnu ulogu u Evropi koju su Evropljani pokušali da eliminišu", ističe Disen. On ističe da je glavni projekat za koji su se SAD zalagale liberalna hegemonija, odnosno da treba da postoji samo jedan centar moći. "Uvijek sam bio prilični kritičan prema ovome, jer stremljenjem ka samom jednom centru moći, podstičete sve ostale sile da sarađuju. Kad god Amerika govori o ljudskim pravima i demokratiji, obično priprema svoje bombardere da bombarduju neku drugu zemlju. Amerika je zasnovana na nekim dubokim vrijednostima koji su iskvareni težnjom za imperijom. Disen objašnjava da je Amerika znala da će, ako pokuša da uvuče Ukrajinu u NATO, da uslijedi rat. Napominje i da su "isto znali da jedva 20 odsto Ukrajinaca želi u NATO". "Zašto bi onda želio da guraš Ukrajinu u rat", pita se Disen. Komentarišući Trampove najave o preuzimanju Grenlanda, Disen ukazuje na to da Danska tu ne može da učini mnogo, jer je poslala sve F-16 i većinu naoružanja u Ukrajinu i da "više nema čime da se brani". "Kad Amerika zaprijeti, Danska predlaže da im da sve vojne sporazume, baze, samo da ne uzmu Grenland. Evropljani su odavno odustali od samoodržanja, nacionalnog interesa", smatra Disen. Na pitanje da li će se Trampov pristup prema Rusiji strateški i kulturološki razlikovati od prethodne administracije, Disen ističe da je Trampov cilj da više sarađuje sa Rusijom i da se nada da će to razdvojiti Kineze i Ruse, odnosno dvije velike sile. "Što se strateškog aspekta pristupa, Tramp više sluša Kisindžerove savjete. Bajden je htio da izbaci Rusiju iz redova velikih sila i da onda napadne Kinu, ali na kraju nije uspjelo, jer se Rusija zbližava s Kinom. Tramp takođe ne želi da oblikuje naciju na idejama 'vouk kulture', a kada pogleda Rusiju, vi imate konzervativnog partnera koji pokušava da obnovi tradicionalne vrijednosti", navodi on. Disen takođe ističe da je unipolarnost privremena i da se ne može imati hegemonija čija održivost zavisi od sputavanja ostalih. On podsjeća da su se Kinezi postepeno razvijali i da su odjednom počeli da osporavaju američku dominaciju u ekonomiji. Prema Disenovom mišljenju, EU stoji na klimavim nogama i ne uspjeva da ispuni osnovne interese. "Prednost EU leži u udruživanju slabijih zemalja tako da dobijaju moć pregovaranja i izjednačavanju sa SAD, a pitanje je zašto bi zemlje želele da daju suverenitet Briselu. Jedini je uslov da li su u stanju da isporuče neku robu, ali s vremenom EU postaje sve manje konkurentna na međunarodnom planu i gubi svoju moć. Gubi svoju sposobnost da zemljama članicama pruži stvarne materijalne koristi. čime se smanjuje i njena relevantnost", objašnjava Disen. On ukazuje na to da je većini zemalja EU, posebno Njemačkoj, potrebno da oživljava odnose sa Rusijom. "Većina zemalja će početi da se pita šta je svrha EU ako nije u stanju da ojača njihov ekonomski položaj i bezbjednost", ističe Disen. Komentarišući izvor rusofobije u zapadnom svijetu, Disen smatra da je zapadna ideja o kolektivnom identitetu uvijek pratila potrebu da se ima protivnik spolja. "Da se upoređuje ko je civilizovan, a ko je varvarin, ko je demokratski, ko autokratski. Rusija je uvijek dobijala epitet suprotne strane. Da je Rusija manja zemlja, njoj bi bilo dozvoljeno da uđe u EU, a ovako moramo da imamo glavnog autsajdera, kako bi se Evropljani solidarisali", zaključuje Disen. Pogled.me