Novinari BBC kontaktirali su ukrajinske vojnike koji se od avgusta nalaze u ruskoj Kurskoj oblasti, kada su iznenada upali u to pogranično područje, a poruke koje su odatle stigle odaju mračno, pa i ljutito raspoloženje trupa pod komandom Kijeva koje se pitaju šta tu i dalje rade. - Situacija je svakim danom sve gora. Ne vidimo cilj. Naša zemlja nije ovdje - poručuju ukrajinski vojnici. Britanski medijski servis navodi da skoro četiri mjeseca nakon što su ukrajinske snage pokrenule munjevitu ofanzivu na rusku Kursku oblast, poruke vojnika koji se tamo bore oslikavaju turobnu sliku bitke koju ne razumiju i strahovanja da bi mogli da je izgube. BBC je putem Telegrama bio u kontaktu sa nekoliko vojnika koji služe u Kurskoj oblasti, a jedan od njih se u međuvremenu vratio u Ukrajinu. Nijedno od imena nije stvarno pošto je takav bio uslov vojnika. Oni govore o užasnim vremenskim uslovima i hroničnoj neispavanosti uzrokovanoj stalnim ruskim bombardovanjem, koje uključuje korišćenje zastrašujućih klizećih bombi težine 3.000 kilograma. BBC navodi da se Ukrajinci tamo povlače, a ruske snage postepeno preuzimaju teritoriju. - Ovaj trend će se nastaviti. Samo je pitanje vremena - napisao je Pavlo 26. novembra. On je govorio o ogromnom umoru i nedostatku rotacija, kao i o dolasku novih jedinica sastavljenih uglavnom od sredovečnih muškaraca, koji su dovedeni direktno s drugih frontova i imali su malo ili nimalo vremena za odmor između tih raspoređivanja. Navodi se da nije neuobičajeno čuti kako se vojnici žale na svoje komandante, naredbe i nedostatak opreme, pošto je to ono što vojnici često rade u teškim okolnostima. [caption id="attachment_143585" align="alignnone" width="300"] Foto: Jutjub printskrin/
Al Jazeera Balkans[/caption] Pod velikim pritiskom neprijatelja i zime koja se približava, bilo bi iznenađujuće čuti puno optimizma. Međutim, BBC naglašava da su sve poruke koje su dobili od vojnika "mračne", što sugeriše da je motivacija problem. Neki su postavljali pitanje da li je uspio jedan od početnih ciljeva ove operacije, a to je odvraćanje ruskih vojnika s istočnog fronta u Ukrajini. Oni su naveli da je sada naređenje da se ovaj mali komadić ruske teritorije drži sve dok novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, sa novom politikom, ne stigne u Bijelu kuću krajem januara naredne godine. - Glavni zadatak sa kojim se suočavamo je da se zadrži maksimalni dio teritorije do Trampove inauguracije i početka pregovora kako bismo je kasnije zamenili za nešto. Niko ne zna za šta - napisao je Pavlo. BBC podsjeća da je krajem prošlog mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio mogućnost da obje zaraćene strane razmišljaju o promeni koja slijedi u Bijeloj kući. - Siguran sam da Putin želi da nas izbaci (iz Kurske oblasti) do 20. januara. Veoma mu je važno da pokaže da kontroliše situaciju. Ali on ne kontroliše situaciju - rekao je tada Zelenski. [caption id="attachment_130010" align="alignnone" width="300"] Foto; Jutjub Printscreen[/caption] U nastojanju da pomognu Ukrajini da osujeti ruske protivnapade u Kurskoj oblasti, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska dozvolili su Kijevu da koristi dalekometno oružje protiv ciljeva unutar Rusije. BBC navodi da se čini se da to nije mnogo doprinijelo podizanju raspoloženja među ukrajinskim vojnicima koji se tamo nalaze. - Niko ne sjedi u hladnom rovu i ne moli se za projektile. Živimo i borimo se ovdje i sada, a projektili lete negdje drugdje - kazao je Pavlo. Projektili ATACMS i Storm šedou imaju snažan, čak i razoran, učinak na udaljene komandne položaje i skladišta municije, ali takvi uspjesi se čine nevažnim vojnicima na prvoj liniji fronta. - Ne govorimo o projektilima. U bunkerima razgovaramo o porodici i rotaciji. O jednostavnim stvarima - poručio je Miroslav. Za Ukrajinu, sporo, mukotrpno napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini naglašava nužnost držanja dela Kurske oblasti pod kontrolom. BBC podjseća da je samo u oktobru ove godine Rusija uspjela da zauzme oko 500 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što je najviše još od prvih dana invazije punog obima započete u februaru 2022. godine. S druge strane, Ukrajina je već izgubila oko 40 odsto teritorije koju je zauzela u Kurskoj oblasti od avgusta. - Ključno nije da se osvoji, nego da se zadrži, a mi se malo mučimo sa tim - napisao je Vadim. Uprkos gubicima, Vadim smatra da je pohod na Kursku oblast još uvijek od životne važnosti. - Uspjeli smo da operacijom u Kurskoj oblasti odvratimo neke ruske snage od Zaporoške i Harkovske oblasti - naveo je on. Ipak, neki od vojnika koje je BBC kontaktirao priznali su da osećaju da su na pogrešnom mjestu i da je važnije biti na istočnom frontu Ukrajine nego okupirati dio Rusije. - Naše mjesto je trebalo da bude tamo u istočnoj Ukrajini, a ne ovdje u tuđoj zemlji. Nisu nam potrebne ove kurske šume u kojima smo ostavili toliko saboraca - poručio je Pavlo. I pored izveštaja koji ukazuju da je čak 10.000 sjevernokorejskih vojnika poslato u Kursku oblast da se pridruže ruskoj kontraofanzivi, vojnici sa kojima je BBC bio u kontaktu još se nisu susreli sa njima. - Nisam vidio niti čuo ništa o Korejcima, živim ili mrtvim - odgovorio je Vadim na pitanje o timk izvještajima. Ukrajinska vojska objavila je snimke za koje tvrdi da su presretnuta severnokorejska radio komunikacija. Vojnici su potvrdili da im je rečeno da zarobe barem jednog sjevernokorejskog zarobljenika, po mogućstvu sa dokumentima. Oni su govorili i o nagradama u vidu dronova ili dodatnog otpusta koji se nudi svakom ko uspje da zarobi sjevernokorejskog vojnika. - Veoma je teško pronaći Korejca u mračnoj kurskoj šumi. Pogotovo ako on nije ovdje - sarkastično je naveo Pavlo. Veterani prethodnih operacija osuđenih na propast vide paralele u onome što se događa u Kurskoj oblasti. Od oktobra 2023. godine do jula ove godine ukrajinske snage su pokušale da zadrže mali mostobran u Krinkiju, na levoj obali reke Dnjepar, nekih 40 kilometara uzvodno od oslobođenog grada Hersona. Mostobran, koji je prvobitno bio zamišljen kao moguća odskočna daska za dalje napredovanje prema teritoriji pod kontrolom Rusije u južnoj Ukrajini, na kraju je izgubljen. Operacija je jako skupo koštala Ukrajince pošto se smatra se da je čak 1.000 njihovih vojnika tamo ubijeno ili nestalo.