Njemački parlament usvojio je zakon o vojsci, kojim se poslije 14 godina od ukidanja ponovo uvodi vojni rok. Novi zakon ima za cilj da poveća broj pripadnika oružanih snaga Njemačke – Bundesvera i ispuni ciljeve NATO-a.
Ovo predstavlja značajnu promjenu u njemačkom pristupu vojsci i dolazi nakon inicijative kancelara Fridriha Merca da stvori najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi. Međutim, mnogi mladi Nijemci protive se novom zakonu ili su prema njemu skeptični.
Obavezni upitnik za mlade
Prema zakonu, od januara 2026. godine svi osamnaestogodišnjaci u Njemačkoj dobiće upitnik u kojem će se izjasniti o spremnosti da se pridruže oružanim snagama.
Popunjavanje formulara biće obavezno za muškarce, a dobrovoljno za žene.
Zakon, koji je usvojen nakon višemjesečne žustre rasprave, uvodi dvostruki sistem: unosnija dobrovoljna služba treba da privuče mlade regrute, ali ako ne bude dovoljno prijavljenih, poslanici će moći da aktiviraju obavezni poziv, prenosi Rojters.
To bi zahtijevalo posebno glasanje Bundestaga i moglo bi uključivati slučajni odabir kandidata ako ih bude više nego što je potrebno. Ministarstvo odbrane dostavljaće parlamentu podatke o regrutaciji svakih šest mjeseci.
Ambiciozni planovi Bundesvera
Predlog zakona postavlja ambiciozne ciljeve proširenja Bundesvera:
broj aktivnih vojnika treba da poraste sa 183.000 na 260.000, uz najmanje 200.000 rezervista do 2035. godine.
Svi muškarci rođeni poslije 1. januara 2008. biće podvrgnuti medicinskoj procjeni, postepeno, prema kapacitetima sistema.
Evropski trend regrutacije
Ciljevi Njemačke i Francuske u pogledu regrutacije su slični. Bundesver planira da regrutuje 20.000 dobrovoljaca već u prvoj godini, a zatim 40.000 godišnje od 2031. godine, dok Francuska planira 10.000 mladih do 2030. i 50.000 do 2035. godine.
Protesti mladih i reakcije
Zbog odluke Bundestaga, u više njemačkih gradova organizovani su „štrajkovi u školama“, po modelu „petka za budućnost“, preuzetom iz pokreta za zaštitu klime.
Organizatori se protive onome što smatraju povratkom obavezne vojne službe, iako nacrt zakona predviđa, kao i u Francuskoj, dobrovoljni rok – bar u početku. Ipak, ovaj propis omogućava popis cijele populacije podobne za služenje vojnog roka.
Protest je organizovan i ispred Bundestaga u Berlinu, dok Rojters navodi da Njemačka prati širi evropski trend – Francuska, Italija i Belgija šire dobrovoljnu službu, dok nordijske i baltičke zemlje jačaju obaveznu vojnu službu kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu.
Bonus video:
