Njemačka obavještajna služba, odnosno Savezna kancelarija za zaštitu ustava (BfV), traži veća ovlašćenja u borbi protiv špijunaže i sabotaže, što zahtijeva reformu bezbjednosnih zakona, piše danas Dojče vele (DW).

Od početka sukoba u Ukrajini, u politici i bezbjednosnim službama govori se o „hibridnom ratovanju“, koje se odnosi na spoj vojnih i obavještajnih akcija, često praćen obmanjujućom propagandom, i koje je, piše portal, pogodilo Njemačku svom svojom snagom.

Predsjednik BfV-a Sinan Selen, s obzirom na te prijetnje, više nego ikad insistira da se njegovoj službi daju veća ovlašćenja. Kako je rekao, postoji komunikacija koju djelimično više ne mogu da dešifruju, a tu su i akteri koji djeluju pod pseudonimima.

„U te oblasti moramo da imamo mogućnost da prodremo kao obavještajna služba“, poručio je on.

Kako se navodi, da bi se postigao taj cilj, potrebne su izmjene bezbjednosnih zakona.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint, iz konzervativne Hrišćansko-socijalne unije (CSU), već je najavio reforme, a podrška stiže i iz kabineta njemačkog kancelara, gdje Filip Volf koordinira rad tri ključne obavještajne službe: Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), Obavještajnu službu za inostranstvo (BND) i Vojnu kontraobavještajnu službu (MAD).

Volf smatra da su potrebni veći nadzor interneta i čuvanje IP-adresa, ali i dozvola da bezbjednosne službe lakše razmjenjuju lične podatke.

Međutim, piše DW, uopšte nije sigurno da li će to biti moguće, jer se opozicione stranke i organizacije civilnog društva gotovo uvijek žale Saveznom ustavnom sudu protiv strožijih zakona – i najčešće uspijevaju u tome.

Selen kaže da je optimista i ukazuje na mogućnosti u drugim državama Evropske unije.

„Francuska i Holandija su znatno ispred. Drugim riječima, u tim zemljama postoje manja pravna ograničenja pri nadzoru sumnjivih osoba i ne tako stroga zaštita podataka“, rekao je on.

Kako će se razvijati saradnja obavještajnih službi sa SAD, trenutno je teško procijeniti nakon nedavno objavljene bezbjednosne strategije predsjednika Donalda Trampa.

„Iz takve strategije još ne bih izvlačio zaključak da prekidamo sa Amerikom. Ne vjerujem ni da ti naši partneri prekidaju s nama“, rekao je Selen.

Istovremeno, Selen naglašava da saveze treba stalno preispitivati i razvijati, te dodaje da Evropa mora da postane „nezavisnija od SAD“, aludirajući na sopstvene IT-programe za nadzor i analizu digitalne komunikacije.

Kako se navodi, mnoge zemlje za to koriste kontroverzni američki softver Palantir, oko čije upotrebe se u njemačkim bezbjednosnim službama već dugo vodi rasprava.

Selen, s druge strane, smatra da bi Njemačka trebala koristiti domaću alternativu.

„Imamo industrije, imamo firme koje to mogu. Možda ih treba više podržati“, rekao je Selen.

Vojni ekspert s Univerziteta Bundesvera u Minhenu, Karlo Masala, opisao je rusku strategiju prema članicama NATO-a kao „sve smjeliju“, navodeći da se Njemačka smatra posebno privlačnom metom iz ruske perspektive.

„Mi smo čvorište“, rekao je Masala, misleći na centralni položaj u Evropi, ali i na strateški značaj unutar NATO-a.

Bonus video: