On je u intervjuu za portal Bankar istakao da je fokus Elektroprivrede očuvanje finansijske stabilnosti kroz unapređenje efikasnosti, optimizaciju troškova i pažljivo upravljanje investicionim ciklusom. Istovremeno, kaže Đukanović, kompanija nastavlja da balansira tržišne pritiske i socijalnu ulogu, uz prioritet sigurno i cjenovno održivo snabdijevanje domaćeg tržišta.

Kako ocjenjujete poslovne rezultate EPCG u 2025. godini, posebno u pogledu prihoda i neto rezultata poslovanja?

Godina 2025. bila je izuzetno dinamična i izazovna, ali istovremeno i uspješna sa stanovišta očuvanja finansijske stabilnosti EPCG. I pored činjenice da će godina biti završena sa gubitkom, taj rezultat je prije svega posljedica planskog isključenja TE „Pljevlja“ zbog realizacije strateški važne ekološke rekonstrukcije, kao i nepovoljnih hidroloških uslova u drugom i trećem kvartalu.

Ovaj gubitak je svjesno prihvaćen kao kratkoročna posljedica dugoročne investicione odluke, kojom se postavlja osnova za moderniji, ekološki usklađen i stabilniji energetski sistem.

Koliki je značaj izvoza električne energije za ukupne prihode EPCG i da li je Crna Gora u ovoj godini bila neto izvoznik ili uvoznik struje?

Izvoz električne energije predstavlja važan izvor prihoda EPCG, posebno u periodima povoljne hidrologije i dobrog rada svih proizvodnih kapaciteta, kada sistem ostvaruje viškove energije. U 2025. godini planirano isključenje TE „Pljevlja“ i nepovoljna hidrologija smanjili su prostor za izvoz, pa je značajan dio prihoda došao iz regulisanog snabdijevanja domaćeg tržišta, uz balansiranje na regionalnim berzama u skladu sa trenutnim potrebama sistema.

EPCG je u 2025. godini bila na strani uvoza – saldo trgovine (uvoz–izvoz) iznosio je minus 1.056 GWh, čija je vrijednost oko 90 miliona eura.

Na kojim tržištima EPCG najčešće plasira višak električne energije i koliko kretanja cijena utiču na finansijski rezultat kompanije?

EPCG svoju trgovinu električnom energijom dominantno plasira na tržišta regiona, pri čemu ključnu ulogu imaju tržišta Italije i Mađarske, čiji su cjenovni signali najrelevantniji za formiranje veleprodajnih cijena u Crnoj Gori.

Ostvarene prosječne cijene tokom godine iznosile su 116,48 €/MWh na italijanskom i 108,67 €/MWh na mađarskom tržištu, dok su u zemljama okruženja vrijednosti bile slične: u Srbiji 108 €/MWh, u Hrvatskoj 105,49 €/MWh, a u Albaniji 118,21 €/MWh.

Kretanje cijena na ovim tržištima ima direktan uticaj na finansijski rezultat EPCG. Kada su cijene više, a proizvodnja iz hidro, termo i obnovljivih izvora stabilna, izvoz značajno doprinosi prihodima kompanije. U periodima nepovoljne hidrologije ili planiranih zastoja, prioritet postaje sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta i pažljivo upravljanje tržišnim rizicima.

Vjetroelektrana Gvozd – u kojoj je fazi realizacije projekat?

Vjetropark „Gvozd I“ je u završnoj fazi realizacije. U novembru 2025. instaliran je vjetrogenerator snage 7 MW, sa stubom visine 120 metara i elisama dužine 85 metara, čime se prelazi sa planiranja na konkretan doprinos proizvodnji zelene energije.

Projekat je vrijedan oko 82 miliona eura i finansira se kreditnim aranžmanom sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Nakon završetka montaže i probnog rada očekuje se brz ulazak u puni komercijalni pogon.

Koliki se godišnji proizvodni kapacitet očekuje i kakav je uticaj na sistem?

Vjetroelektrana „Gvozd I“ ima planiranu godišnju proizvodnju od oko 150 GWh, što je dovoljno za potrebe približno 25.000 domaćinstava. Nastavak projekta kroz „Gvozd II“ snage 21 MW omogućiće da ova dva vjetroparka zajedno proizvode oko 220.000 MWh godišnje i generišu približno 20 miliona eura prihoda, čime se jača energetska stabilnost i izvozni potencijal Crne Gore.

Koliki je značaj solarnih projekata i kakvi su dalji planovi?

Solarni projekti su jedan od ključnih razvojnih stubova EPCG. Kroz programe „Solari 3000+“, „500+“ i „5000+“ ukupno 8.955 potrošača ugradilo je fotonaponske sisteme snage 87,454 MWp, koji su do sada proizveli oko 140 GWh električne energije.

Novi projekat „Solari 10.000+“, uz interesovanje KfW banke, biće fokusiran na javne, zdravstvene i obrazovne ustanove. Paralelno se razvijaju veliki solarni projekti poput SE Kapino Polje, SE Krupac, SE Štedim, SE Željezara i drugih.

Koliki je ukupan obim investicija i kako se finansiraju?

EPCG je u protekle tri godine investirala više od 200 miliona eura u razvoj energetskog sistema. Samo u Pljevljima realizuju se projekti vrijedni preko 100 miliona eura, dok se vjetropark „Gvozd I“ i modernizacija HE „Perućica“ finansiraju kroz aranžmane sa EBRD i KfW bankom. U pripremi su i novi hidroenergetski projekti „Komarnica“ i „Kruševo“.

Da li postoji mogućnost poskupljenja struje?

U ovom trenutku ne postoje razlozi koji bi upućivali na promjenu cijene aktivne energije. Eventualne korekcije zavise od kretanja cijena na regionalnim tržištima, troškova uvoza, investicionog ciklusa i potrebe očuvanja finansijske stabilnosti. EPCG prioritet daje unapređenju efikasnosti i optimizaciji troškova kako bi se izbjeglo poskupljenje.

Strateški prioriteti EPCG

Strateški prioriteti EPCG zasnivaju se na razvoju, modernizaciji i energetskoj tranziciji uz očuvanje stabilnosti sistema. Cilj je povećanje udjela obnovljivih izvora, jačanje izvoznog potencijala i obezbjeđivanje sigurnog, stabilnog i cjenovno prihvatljivog snabdijevanja domaćih potrošača.

Bonus video: