Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) u izvještaju koji je danas objavljen, a u kome se ocjenjuje efikasnost okvira koji postoji u Crnoj Gori za sprečavanje korupcije među članovima Vlade i nosiocima drugih najviših izvršnih funkcija, pa i u policiji, poziva na snažne političke mjere za jačanje koherentnosti antikorupcijskog sistema.
Predlaže se uspostavljanje nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i podsjeća da bi svi organi vlasti, a ne samo Agencija za sprečavanje korupcije, trebalo da preuzmu odgovornost za njeno efikasno sprovođenje.
GRECO daje 22 preporuke nadležnim organima i ocjenjivaće poštovanje obaveza Crne Gore nakon 31. decembra 2023. godine, do kada crnogorske vlasti treba da podnesu izvještaj o preduzetim mjerama.
U današnjem izvještaju, GRECO priznaje da Zakon o sprečavanju korupcije uspostavlja neku osnovu za rješavanje pitanja sukoba interesa, praćenje imovine i garantovanje određenog nivoa transparentnosti. Priznaje da je učinak Agencije za prevenciju korupcije (ASK) nedavno poboljšan, ali naglašava da je potrebno sigurati održivost njene nezavisnosti i ojačati njen kapacitet za djelovanje.
GRECO takođe preporučuje pojašnjavanje uloge Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i sprovođenje djelotvornih planova integriteta unutar ministarstava.
Precizirati zakone i etička pravila za članove vlade
Poziva vlasti da preciziraju zakone i etička pravila za članove vlade i njihove savjetnike.
„Čini se da su pravila nekompletna i da im nedostaje koherentnost. Na primjer, još nedostaje Zakon o Vladi, a pravni okvir lobiranja bi trebalo da bude završen, kako bi se pokrili svi kontakti sa licima na najvišim izvršnim funkcijama, kako bi se povećala transparentnost takvih kontakata i dao mandat ASK-u da istražuje sumnje u pogledu lobiranja“, kazali su iz GRECO.
Takođe preporučuje provjeru integriteta članova vlade i njihovih političkih savjetnika prije njihovog imenovanja. Kao i praćenje njihove imovine i izjava o interesima kako bi spriječili, identifikovali i upravljali mogućim sukobom interesa.
Što se tiče sprovođenja zakona, GRECO je snažno uvjeren da policija ne treba da bude podložna nepotrebnom političkom uticaju i napominje da operativna nezavisnost policije u obavljanju njenih posebnih zadataka mora biti prioritet.
Priznaje da je Uprava policije suštinski reorganizovana usvajanjem Zakona o unutrašnjim poslovima i da su donijete relevantne odredbe za sprečavanje sukoba interesa i kontrolu aktivnosti policijskih službenika.
„Policajci treba da prođu kroz proveru integriteta prije imenovanja. Unutrašnje strukture za borbu protiv korupcije u policiji su uspostavljene, ali njihova uloga treba da se razjasni i obezbijedi praktična primjena Kodeksa policijske etike. Osim toga, Kodeks bi trebalo proširiti, uz učešće predstavnika policije, kako bi obuhvatio pitanja integriteta kao što su sukob interesa, sekundarne aktivnosti, pokloni, kontakti sa trećim licima, spoljne aktivnosti, povjerljive informacije i drugo“, navodi se u izvještaju.
GRECO takođe preporučuje uspostavljanje nezavisnog mehanizma koji bi omogućio javnosti da podnese žalbe protiv navodnog nedoličnog ponašanja policije i djela korupcije.
Reforma pravosuđa stagnira
Smatraju da reforma pravosuđa stagnira pošto su ključna mjesta u pravosuđu ostala upražnjena, a antikorupcijski zakoni još nisu usvojeni.
„Političke partije nisu uspjele da postignu konsenzus o ključnim pitanjima, uključujući efikasnu primenu izmena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu i imenovanjima u najvišim sudovima“, navedeno je u izvještaju.
Medijski pejzaž je raznolik, ali ima pristrasnosti, ukazje GRECO.
„Zavisnost od politički povezanih poslovnih interesa ograničava uređivačku autonomiju, istraživačko novinarstvo i istinski pluralizam. Dok je kleveta dekriminalizovana, druge krivične odredbe koje ograničavaju slobodu izražavanja ostaju u zakonodavstvu, suprotno relevantnim međunarodnim standardima, i dovele su do kontroverznih osuda građana i novinara“, naglašeno je u izvještaju.
Potencira se da je Skupština u decembru 2021. usvojila izmjene Krivičnog zakonika koje predviđaju da su napadi na novinare i druge medijske radnike krivična djela.
„Uloga civilnog društva je prepoznata, ali je potrebno promovisati“, piše u izvještaju.