MILATOVIĆ: Najbolji mogući odnosi sa Srbijom u interesu svih

Foto: Jutjub printskrin/RTCG - Zvanični kanal

Kandidat za predsjednika Crne Gore pokreta Evropa sad Jakov Milatović, koji je ušao u drugi krug izbora u kojem će odmjeriti snage sa aktuelnim predsjednikom Milom Đukanovićem, rekao je za Euronews Srbija da se zalaže za najbolje moguće odnose sa Srbijom i sa svim ostalim državama Zapadnog Balkana jer smatra da su regionalne integracije temelj evropskih integracija. Ističe da mu znači podrška svih učesnika na izborima pred drugi krug predsjedničke trke, uz napomenu da bi on bio „predsjednik svih građana“.

U prvom krugu izbora najviše glasova je osvojio Milo Đukanović – 35,2 odsto, a odmah iza njega je Milatović sa 29,2 odsto. Govoreći o svom rezultatu, Milatović kaže da je to posljedica svega što je urađeno u prethodnom periodu, dobre kampanje, ali i poruka koje su slate.

„To je jedan novi sistem vrijednosti, naspram ovog nakaradnog koji je bio do sada, čiji je najveći simbol bio gospodin Đukanović. I on će najzad da bude poslat u političku prošlost 2. aprila. Ja sam imao tri godine kada je Đukanović ušao u crnogorsku politiku. Što je dosta – dosta je“, rekao je on i dodao da je zbog takve politike više od 100.000 ljudi napustilo Crnu Goru.

Poslije prvog kruga, Milatoviću su podršku pružili lider DF-a Andrija Mandić, ali i kandidat Demokrata Aleksa Bečić, kao i lider URA Dritan Abazović. Milatović je naveo da mu znači podrška svih učesnika na izborima uz ocjenu da je to „garant zajedničke pobjede nad Đukanovićem“.

„Crna Gora nije isto što i Milo Đukanović“

S obzirom na to da su u Crnoj Gori iza ćoška parlamentarni izbori, Milatović kaže za Euronews Srbija da očekuje da zemlja dobije stabilnu vladu i skupštinski saziv koji će realnije oslikavati političku realnost.

„Đukanović trenutno kontroliše pola crnogorskog parlamenta, što nije realno stanje. Zemlja mora da dobije politički snažnu vladu koja će nastaviti sa reformama, sa velikim investicionim projektima sa zemljama okruženja, sa unaprjeđenjem vladavine prava i sa ekonomskim integracijama“, poručio je.

„On nije bio čak nije bio ni predsjednik onih koji su negdje glasali za njega. Iza njega je ostala razorena zemlja prije svega u privrednom smislu. Da je makar malo dobra mislio Crnoj Gori, ne bi u avgustu 2020. godine minimalna penzija bila 140 eura, a minimalna plata 200”, rekao je Milatović.

Odgovarajući na navode pristalica Mila Đukanovića koji kažu da je aktuelni predsjednik uveo zemlju u NATO, postavio je na evropski put i da je zaslužan za obnovu državnosti Crne Gore, Milatović je rekao da „Đukanović nije isto što i Crna Gora“.

„Crna Gora je postojala i postojaće bez obzira na Mila Đukanovića, Jakova Milatovića ili bilo koga drugog“, rekao i dodao da on nije saglasan da je Đukanović trasirao zemlju na evropski put uz ocjenu da je Crna Gora bila „evropskija zemlja, prije nego što je Đukanović došao na vlast“.

Upitan o odnosima sa Srbijom, Jakov Milatović je rekao da su najbolji mogući odnosi Srbije i Crne Gore u interesu svih građana obje države.

„Nažalost, u prethodnom periodu često nije bio takav slučaj. Sjećate se onih politički zatvorenih granica 2020. godine koje su potupuno uništile privredu i turizam te godine? Mi sa svim zemljama u regionu želimo i hoćemo najbolje moguće odnose. Želimo da unaprijedimo ekonomsku saradnju. Mislim da postoji veliki potencijal“, naveo je Milatović.

Kao primjere projekata na kojima želi da radi sa Srbijom istakao je auto-put od Bara do Beograda i izgradnju jadransko-jonskog auto-puta.

„To su stvari o kojima želimo da razgovaramo sa Beogradom, Sarajevom, Tiranom. Ne želimo da se vraćamo u politike u koje nas je Milo Đukanović non-stop vraćao“, rekao je Milatović.

Na pitanje o tome što ga pristalice DPS optužuju da je eksponent SPC i Beograda, kandidat pokreta Evropa sad je rekao da je kršten u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, da je vjernik, ali da je prije svega slobodan čovjek, koji će kao predsjednik da tretira na isti način sve građane.

Ponavlja da se zalaže za najbolje odnose sa Beogradom i dodaje da su regionalne integracije temelj evropskih integracija.

„Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa i Italija su upravo kroz regionalnu saradnju napravile prvi korak ka onome što su kasnije bile ekonomske integracije. Zato vidim regionalne ekonomske integracije kao suštinski neodvojivi dio naših evropskih integracija“, naveo je Jakov Milatović za Euronews Srbija.

pogled.me

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pin It on Pinterest