Granice ljudske izdržljivosti se često ispituju u svijetu nauke a rezultati uvijek mogu varirati od osobe do osobe, kao i njihovog trenutnog zdravstvenog stanja. Međutim, iz brojnih eksperimenata koji su bili sprovođeni decenijama, se može utvrditi nekoliko generalnih granica čovjekovog tijela:
Dehidratacija
Samo tri dana bez vode je dovoljno da dovede do ozbiljne dehidratacije i potencijalne smrti, a sedam dana već predstavlja fatalu granicu za ljudska bića.
Glad
Svakome se dogodi da povremeno preskoči obrok i poremeti radovan režim ishrane, što uglavnom nije veliki razlog za brigu. Što se tiče ekstremnijih slučajeva, opšte pravilo za makisimalno preživljavanje bez hrane je oko tri nedjelje, pod uslovom da se pije voda i izbjegava dehidratacija.
Uglavnom, prema mnogim analizama, posle četrdeset pet dana gladovanja će devedeset odsto ljudi izgubiti trideset odsto ukupne tjelesne mase, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema i pojave smrtonosnih bolesti. Međutim, prava granica najčešće zavisi od početne tjelesne težine osobe – što je veća težina, tijelo duže može da crpi hranljive materije.
Hladnoća
Preživljavanje ekstremnih hladnoća najviše zavisi od temperature koju tijelo uspjeva da zadrži pomoću kretanja ili zaštitne odeće. Hlađenje tijela počinje kada tjelesna temperatura spadne na trideset pet stepeni Celzijusa, a gubitak svijesti uglavnom dolazi kada broj spadne na dvadeset sedam. Kada temperatura padne na dvadeset dva stepena, može doći do smrti. Potrebno je biti veoma oprezan prilikom kupanja dok je hladno, jer je dokazano da hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi koja ima temperaturu od četiri stepena Celzijusa.
Vrućina
Sigurno je da ljudi lako mogu osjetiti mučninu tokom velikih vrućina, ali može doći do ozbiljnijeg slučaja hipertermije (pregrejavanja) samo nakon deset minuta na temperaturi od oko šezdeset stepeni Celzijusa. Međutim, naučnici smatraju da je čovjekova granica mnogo veća i da do smrti dolazi kada se temperatura digne preko sto četrdeset stepeni. Na primjer, vatrogasci u opremi mogu izdržati oko devedeset pet stepeni Celzijusa.
Bez sna
Već nakon dvadeset četiri časa bez spavanja, čovjek počinje da osjeća posljedice nesanice, kao što su promjene raspoloženja, usporen rad kognitivnih sposobnosti i motoričkih funkcija…Trenutni najpoznatiji slučaj nesanice je zabilježen tokom šezdesetih godina u Americi, kada je 17-godišnji Rendi Garner izdržao jedanaest dana, to jest 264 sati bez sna i ušao u Ginisovu knjigu rekorda.
Međutim, iako mu je trebalo oko dva dana da se „vrati u normalu“, navodno je patio od teške insomnije decenijama nakon eksperimenta. Postavljanje rekorda za najduže vremena provedenog bez sna je ukinuto devedesetih godina, kako ljudi ne bi narušavali zdravlje. Stručnjaci smatraju da posljedice ekstremne nesanice ne moraju nužno biti smrtonosne, ali da rizik uvijek postoji.
Tjelesna temperatura
Kada dođe do bolesti, jedna od reakcija imunološkog sistema je povećanje tjelesne temperature. Ako se temperatura povisi na četrdeset tri stepena Celzijusa, dolazi do oštećenja mozga, a samo jedan stepen više dovodi do sigurne smrti, jer dolazi do raspada proteina u telu i „kuvanja“ organa.
Visina
Čovjek može izgubiti svijest kada atmosferski pritisak padne ispod pedeset sedam odsto, to jest na nadmorskoj visini od oko 4.572 metara. Ipak, moguće je „trenirati“ tijelo da podnese ovakve visine, kao što je kod planinara i penjača, koji postepeno privikavaju tijelo na ovakve uslove.
Bez vazduha
Većina ljudi može izdržati oko dva minuta bez kiseonika, tri minuta mogu dovesti do nesvjestice, a četiri do trajnog oštećenja mozga. Preko četiri minuta bez vazduha može dovesti do smrti, osim ako se pluća ne „treniraju“ kroz različite vježbe disanja i meditacije. Zbog toga postoje ronioci koji mogu izdržati čak sedamnaest minuta bez kiseonika.
pogled.me