Otkako je pao režim Mila Đukanovića prije tri godine, ne prestaje pritisak zvaničnog Zagreba na Crnu Goru da se riješe „otvorena pitanja“ između dvije zemlje, među kojima je i sudbina školskog broda „Jadran“, najvrednijeg plovila Mornarice Crne Gore za koji Hrvati žarko žele da se „vrati“ u Hrvatsku. Jedrenjak broji devet decenija i traje još iz vremena bivše kraljevine Jugoslavije.
U inicijativi za „povraćaj“ iz Hrvatske, piše da se radi o brodu koji je 1990. Jugoslovenska ratna mornarica „ukrala“, a čija je matična luka u vreme SFRJ bio – Split.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković prije nekoliko dana sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem u Podgorici, gdje mu je izričito rekao da zvanični Zagreb nastoji da riješi pitanje sudbine školskog broda „Jadran“ iz vremena bivših zajedničkih država za koji Hrvati smatraju da njima pripada.
– Očekujem da se i to pitanje skine sa dnevnog reda – kazao je Plenković.
Ova priča nije nova i traje još od vremena raspada bivše SFRJ. Kada je stupio na premijersko mjesto Dritan Abazović je najavio povratak jedrenjaka u tivatsku matičnu luku Pine.
– To je dobra poruka da vlada misli o opštini Tivat – kazao je Abazović. – „Jadran“ ima višedecenijsku blisku vezu sa Tivtom, a bez obrazloženja uklonjen je sa svog stalnog veza na gradskoj rivi Pine tokom mandata vojnog ministra Predraga Boškovića, kadra Mila Đukanovića. Brod je kasnije prebačen u Bar.
Dok su diplomate minulih godina vodili razgovori o „Jadranu“, u Tivtu, matičnoj luci ovog broda, obiljeležavale su se decenije od upisa u flotnu listu Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije. U toj luci je 16. jula 1933. prvi put stigao taj jedrenjak iz brodogradilišta „Stulcken“ u Hamburgu. „Jadran“, je mogla da koristi i Srbija u protokolarne ceremonije, što je bio dogovor Borisa Tadića i Mila Đukanovića. Savjet za kulturu Opštine Tivat je svojevremeno pokrenuo inicijativu da se od Ministarstva odbrane zvanično zatraži da školski brod jedrenjak „Jadran“ bude vraćen na njegov stalni vez.
Poslednji remont ovog broda, dugačkog 60, a širokog 8,9 metara, obavljen je u jesen i zimu 2004. i 2005. godine u turskom „Arsenalu“. Za njegovo osvježavanje potrošeno je oko milion evra i gotovo cio trošak snosila je Srbija!
Hrvati drže lekcije
– Iako nikada u istoriji nisu izgradili nijedan brod, bilo vojni, bilo trgovački, Crnogorci, za razliku od Hrvata, znaju da se diče pomorskom istorijom i slavnim brodovima. Makar ta istorija i brodovi „nisu“ baš njihovi, piše „Slobodna Dalmacija“ i podsjeća da je Crna Gora izlaz na more dobila tek 1878. na Berlinskom kongresu.
pogled.me