Venecijanska komisija je dala preporuku da se ne usvoji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, ocjenjujući da se tim zakonom mijenjaju ovlašćenja propisana Ustavom kroz „običan zakon“.
– Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma, a predstoji ponovna skupštinska rasprava o Zakonu o predsedniku. U tom kontekstu, Venecijanska komisija je prihvatila da da svoje mišljenje o ustavnosti Zakona – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija ukazuje da je analizirala ustavne odredbe o formiranju vlade i ističe da ih je vrlo malo. Utvrdili su da izmjene i dopune Zakona o predsjedniku ne da samo razjašnjavaju ove odredbe, već ih dopunjavaju i čak im i protivreče. Podsjećaju da je za izmenu Ustava potrebna kvalifikovana većina, a da su izmjene odredbi o fomiranju vlade kroz izmene Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, u suštini promene Ustava manjom većinom od one propisane Ustavom.
Venecijanska komisija napominje da bi bilo korisno da Ustav ima dodatne propise o formiranju vlade, kako bi se sprječavali zastoji i razume da Zakon o predsjedniku predstavlja pragmatičan pokušaj da se riješi instituticionalni ćorsokak, ali ponavlja da komplementarne odredbe iz tog zakona utiču na sistem podjele vlasti predviđen Ustavom treba dodati putem izmjene ustava za koji je potrebna kvalifikovana većina. Venecijanci žale zbog blokade Ustavnog suda i ocjenjuju da je to rezultat nespremnosti političkih partija da pronađu konstruktivne kompromise. Smatraju da je Ustavni sud mogao dati bitne smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta i da je trenutna politička kriza mogla biti izbjegnuta i riješena da su se vlasti Crne Gore rukovodile principom lojalne saradnje između državnih organa.
– Odbijanje predjsednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade, ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili impičment, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, sveukupno su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loših političkih i ustavnih kultura – ističe komisija.