Devet dana je prošlo od velikog terorističkog napada u Moskvi. Antiterorističke mjere pojačane su u mnogim zemljama Evrope, pa i u Srbiji. Procjenjuje se da dozvolu za nošenje oružja ima oko 500 ljudi, uglavnom penzionisanih pripadnika vojske i policije. U stručnim krugovima postavlja se pitanje – da li je potrebno da se dozvoli određenom broju građana da nosi oružje, a vojnim specijalcima da ga iznose iz kasarne?
Francuska vlada angažovala je dodatnih 4.000 vojnika na postojećih 3.000 u preventivnoj antiterorističkoj operaciji „Sentinel“. Zadatak im je da povećaju bezbjednost na prometnim mjestima, željezničkim stanicama, u školama, pozorištima, hramovima.
Antiterorističke mjere pojačane su i u Italiji. Stručnjaci za bezbjednost kažu da se Zapadna Evropa s razlogom plaši ogranaka koji su ostali nakon razbijanja Islamske države.
Radojica Lazić, dekan Fakulteta za diplomatiju i bezbjednost, kaže da njih, bili to spavači ili migranti, ima po cijelom svijetu, ali su uglavnom locirani u evropskim državama.
„To su asimetrične bezbjednosne prijetnje koje se ne mogu predvidjjeti. Iz tih razloga posebnu ulogu imaju službe bezbjednosti koje razmjenjuju podatke kroz partnersku saradnju, jer ih interes na to tjera kako bi na neki način osujetili to globalno zlo“, ukazuje prof. dr Radojica Lazić, dekan Fakulteta za diplomatiju i bezbjednost.
Govoreći za „RTS“ krajem prošle godine komandant SAJ-a Spasoje Vulević rekao je da je ta jedinica u drugoj polovini prošle godine uhapsila radikalnog islamistu na istoku Srbije.
„Nismo država interesantna teroristima, ali službe moraju biti budne“
Ipak, stručnjaci procjenjuju – male su šanse da do terorističkog napada dođe u Srbiji.
„Nismo toliko interesantna država za teroriste, jer postoji jedan momenat zvučnosti koji je terorističkim organizacijama ili grupama jako bitan, a to je da njihov događaj odjekne. Tako da iz te perspektive posmatrano ne bi trebalo da bude nekog preteranog razloga za brigu, ali službe moraju da budu budne i moraju da budu na oprezu“, smatra Vlade Radulović, vojni analitičar.
Iako moskovska dvorana „Krokus siti hol“ nije imala naoružano obezbeđenje, procjene su da bi žrtava bilo mnogo manje da se bar u masi našao neki naoružani pripadnik sektora bezbjednosti.
Naoružani građani ili službena lica
Vladimir Barović, stručnjak za bezbjednost i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kaže da se u tom kontekstu može razmišljati da li obučenim građanima treba omogućiti nošenje vatrenog oružja, po modelu Izraela ili nekih drugih zemalja.
„Međutim, to može da bude nekad više štete nego koristi. Tako da se o tome u stručnim kruugovima itekako razgovara i razmatra se i ta opcija, da li bi to možda bio faktor odvraćanja terorista“, dodaje Barović.
Procjene su da dozvolu za nošenje oružja u Srbiji ima oko 500 ljudi, uglavnom penzionisanih pripadnika vojske i policije. U isto vrijeme, dozvolu za nošenje službenog naoružanja van radnog mjesta nemaju ni svi pripadnici sektora bezbjednosti.
„To je nešto što je zaista, zaista veoma čudno, mogu reći, kontraproduktivno, jer ti ljudi su definitivno obučeni, ti ljudi su pripremljeni, ti ljudi su i psihološki i fizički trenirani da koriste to oružje. Oni prolaze i kroz psihološke provere i prolaze razne testove, tako da smatram da je sasvim logično da oni imaju oružje. Čini mi se da vojska ima taj problem, oni su limitirani u tom slučaju da nose oružje van službene dužnosti, van obavljanja svojih redovnih aktivnosti“, ocjenjuje Barović.
Kako je britanski specijalac savladao teroriste u Najrobiju
Najpoznatiji takav slučaj u svijetu bio je u januaru 2019. godine prilikom terorističkog napada u Keniji.
Specijalac britanskog SAS-a Kristijan Kreghed boravio je u Najrobiju kao instruktor specijalnih jedinica.
S obzirom na to da se našao na licu mjesta, zahvaljujući obučenosti savladao je teroriste i sprečio katastrofu širih razmjera.
Pogled/RTS