Posljedice usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, iz ovog ugla, nesagledive su po Crnu Goru i već ozbiljno zakočene procese demokratizacije i evropeizacije, na što ukazuju i brojne reakcije izražene zabrinutosti sa najrelevantnijih međunarodnih adresa, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je ukazala da kršenja Ustava kojem je ranije pribjegavala i vlast Demokratske partije socijalista u nekoliko slučajeva, poput, kako je kazala, trećeg mandata Filipu Vujanoviću, Vesni Medenici ili produženju mandata članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, ne može i ne smije biti opravdanje za kršenje Ustava i zakona od strane nove većine.
Neustavnost je neustavnost, kazala je i poručila da se to ne može sada ničim relativizovati.
“DPS plaća danas ceh onog što su radili, ali mene brine što ceh plaća i što će nastaviti da plaća čitava Crna Gora ako novi donosioci odluka misle da ih Ustav ne obavezuje i da partikularne interese treba rješavati kroz flagrantno kršenje tog najvišeg pravnog akta koji bi trebao da im bude Sveto pismo, da se izrazim jezikom koji je mnogima u tim strukturama bliži “, naglasila je Uljarević.
Upitala je i što je sljedeće i hoće li se nekim novim zakonskim aktima mijenjati ustavno određenje izbora sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta ili vrhovnog državnog tužioca i time i dalje gaziti po vladavini prava.
“Dijalog lidera parlamentarnih stranaka o izlasku iz ove teške i trajuće političke krize bi, po mom sudu, morao biti put ka stvaranju minimalne normalnosti, jer je Crna Gora danas nestabilna i nefunkcionalna država”, ocijenila je Uljarević.
Smatra da se, ukoliko se ova situacija intenzivira, otvaraju i bezbjednosni rizici.
“Primarnu odgovornost uvijek nosi vladajuća većina. Zato je oštrica kritike bila na DPS-u dok su bili vlast, kao što sad mora biti na onima koji su danas vlast. Brine sljepilo, frustracija i nezrelost političkih aktera, a prije svega onih koji su u Vladi, ali i mnogih u Skupštini “, naglasila je sagovornica Pobjede.
Ukazala je i da nema kvalitativne promjene kroz urušavanje bazičnih demokratskih principa i institucija, a čini se, dodala je, i da neki u parlamentarnoj većini koja je izglasala ovakav zakon o predsjedniku vjeruju da za njih nema granica.
“Konačno, da bi taj dijalog uspio moraju se odluke donositi u interesu države Crne Gore, a ja se bojim da se nekim procesima više ne upravlja iz Crne Gore, odnosno da pojedini funkcionalno važni akteri u Crnoj Gori ne razmišljaju niti autonomno niti racionalno”, kazala je Uljarević.
Pobjeda