Pitaju zašto i njima nisu povećane penzije kao i za 16,7 hiljada penzionera koji su primali minimalnu zaradu, već su im izjednačene, pa sada onaj penziner koji je primao 240 eura ima 253 eura, isto kao i penzioner koji je primao 162,45 eura
Uprkos uvriježenom mišljenju da su penzioneri koji su doskora primali najnižu penziju bili sa najmanje staža, to nije slučaj, već među njima ima onih koji su radili i 40 godina, ali u firmama u kojima su primanja bila minimalna, kojima je Vlada povezivala staž ili su godinama bili na birou rada, kazao je za „Dan“ vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Ranko Aligrudić.
Nekoliko penzionera obratilo se „Danu“ istakavši da su nedavnim usklađivanjem minimalne penzije i njenim povećanjem na 253 eura oštećeni. Navode da su među njima brojni penzioneri koji su imali oko 40 godina radnog staža te da su usklađivanjem izjednačeni sa onima koji su to pravo ostvarili sa manje radnog staža. Pitaju zašto i njima nijesu povećane penzije kao i za 16,7 hiljada penzionera koji su primali minimalnu zaradu, već su im izjednačene, pa sada onaj penziner koji je primao 240 eura ima 253 eura, isto kao i penzioner koji je primao 162,45 eura.
Minimalnu zaradu za prošli mjesec, koja je iznosila 162,45 eura, primilo je 16.675 korisnika ili svaki osmi penzioner, dok su za septembar minimalnu penziju primila 40.162 korisnika, što je trećina od ukupnog broja. Zbog povećanja minimalne penzije, ogorčen je veliki broj penzionera koji su do sada primali između 200 i 240 eura.
– Po pravilu bi dužina staža trebalo da stvara preduslove za veći iznos penzije, ako je prosjek solidan. Ako je prosjek minimalan, odnosno ako je zaposleni primao minimalnu platu u dužem periodu, ili bio na birou gdje je primao manje od minimalca, onda je takav radnik imao najnižu penziju bez obzira što je imao 35 ili 40 godina staža. U javnosti se to pojednostavljuje, pa se smatra da su najnižu penziju primali samo oni sa 15 godina, ili čak i manje staža, navodi Aligrudić.
On ističe da je 15 godina minimum da bi neko ostvario pravo na penziju.
– Među korisnicima koji su doskora primali najniže penzije bili su korisnici koji su imali mnogo veći staž, ali su, nažalost, primali najnižu penziju. Ko god je imao najnižu penziju, prema izmijenjenom zakonu, za makar jedan cent, povećano im je na 253 eura, osim korisnicima srazmjerne penzije, kazao je Aligrudić.
Penzije uvećane tri puta u toku ove godine
Penzije u Crnoj Gori ove godine usklađene su u tri navrata. Prvo povećanje bilo je u januaru i iznosilo je 2,13 odsto, a drugo je bilo u maju kada su staračke naknade uvećane za 8,15 odsto. Treće i najveće povećanje, bilo je 1. septembra, kada su retroaktivno uvećane penzije za 36 odsto, što je dovelo do toga da najniža penzija bude uvećana na 253,61 euro, koju prima preko 40.000 penzionera. Uz septembarsku penziju, najstarijim sugrađanima isplaćena je i razlika retroaktivno, u iznosu do 450 eura. Predlog zakona o povećanju staračkih naknada, u junu su predložili poslanici Socijaldemokrata (SD) koji su tražili da se zbog povećanja troškova života, odnosno inflacije, ove naknade povećaju na 270 eura, odnosno 60 odsto od minimalne zarade, koja sada iznosi 450 eura.
Aligrudić je naveo kako se nada da će u skorije vrijeme doći i do povećanja srazmjernih penzija, odnosno naknada za građane koji nijesu imali dovoljno staža da dobiju samostalno rješenje za penziju u Crnoj Gori.
– Za njih zasad ne važi povećanje, ali je želja i veliki pritisak da država zaštiti korisnike i tih penzija, koji imaju prebivalište ili državljanstvo u Crnoj Gori, a čiji zbir srazmjernih penzija ne prelazi najniži iznos. Obaveza bi bila prema svojim građanima da im se doplati do najnižeg iznosa penzije u Crnoj Gori. Za to se mora promijeniti zakon, i nadamo se da će se sa takvom inicijativom ići prema Skupštini i Vladi, a pretpostavka je da to nije ogroman broj građana, prema kojima bi se ispravila velika nepravda, zaključio je Aligrudić.