Rat na Bliskom istoku snažno je pogodio potrošnju u evrozoni, a novi geopolitički šokovi mogli bi ponovo da zakoče oporavak privrede, navodi se u analizi Evropske centralne banke (ECB).

Vrijednost indeksa povjerenja potrošača (CCI) je između februara i aprila pala za oko 12 poena, što je udar koji je po intenzitetu gotovo uporediv sa padom od 15 poena zabilježenim u prva dva mjeseca nakon početka sukoba u Ukrajini.

Godišnji rast nominalne potrošnje domaćinstava u zoni evra usporio je sa tri do četiri odsto, koliko je iznosio od sredine 2024. godine, na oko 2,5 odsto u aprilu 2026. godine.

Istraživanje pokazuje da je do smanjenja potrošnje došlo uglavnom odlaganjem kupovina koje nisu neophodne. Potrošači su najviše sasjekli troškove za luksuznu odjeću, obuću, sportsku opremu, putovanja i usluge poput rekreacije.

Najveći pad zabilježen je kod domaćinstava sa višim primanjima, koja su znatno smanjila diskrecionu potrošnju usljed povećane neizvjesnosti.

Siromašnija domaćinstva, čiji veći dio budžeta odlazi na hranu i stanovanje, morala su uglavnom da režu troškove za trajna dobra, restorane i kafiće.

Građani strahuju za kupovnu moć

Nominalni troškovi porasli su jedino u kategoriji energije, što prije svega odražava višu cijenu goriva i transporta.

Dodatni rizik po ekonomski oporavak leži u percepciji građana o sopstvenim prihodima. U aprilskoj anketi, oko 40 odsto ispitanika izjavilo je da ne očekuje da će njihove plate uspjeti da nadoknade gubitak kupovne moći uzrokovan inflacijom zbog rata na Bliskom istoku.

Evropska centralna banka upozorava da bi takva očekivanja mogla dodatno da pogode potrošnju, a samim tim i privredni oporavak evrozone.

„Ako građani zaključe da će dugoročno moći manje da kupuju, mogli bi da nastave da štede umjesto da troše, što bi dodatno usporilo privredu evrozone“, dodaje ECB u izvještaju na svojoj veb-stranici.

Bonus video:

Ratna zastava Armije BiH