Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem, ne samo da je potvrdilo da će predstavnik države prisustvovati obilježavanju godišnjice hrvatske vojno-policijske operacije „Oluja“, već je u novom saopštenju posebno istaklo da Crna Gora na ovu manifestaciju svoje predstavnike šalje u kontinuitetu već čitavu deceniju.
Umjesto makar jedne riječi pijeteta prema srpskim žrtvama i stotinama hiljada ljudi koji su u avgustu 1995. napustili svoje domove, iz resora Ervina Ibrahimovića detaljno objašnjavaju koliko dugo i na koji način Crna Gora učestvuje u obilježavanju u Hrvatskoj.
„Povodom interesovanja javnosti u vezi sa prisustvom predstavnika Crne Gore obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i godišnjice operacije 'Oluja' u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo vanjskih poslova smatra važnim da ukaže na kontinuitet prisustva predstavnika Crne Gore ovom državnom obilježavanju tokom protekle decenije“, saopštilo je MVP.
Drugim riječima, Ministarstvo kao odgovor na kritike javnosti ne nudi preispitivanje odluke, već kontinuitet takve politike ističe kao argument.
Poštovanje prema Hrvatskoj, a gdje je poštovanje prema Srbiji i srpskim žrtvama?
Iz saopštenja MVP-a jasno se vidi koliko se vodi računa o odnosima sa Hrvatskom, njenim institucijama i državnim obilježavanjima. Međutim, ni u jednom dijelu saopštenja ne pominju se osjećanja Srbije, srpskog naroda u Crnoj Gori, niti žrtve i prognani u „Oluji“.
„Poziv za prisustvo Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske redovno dostavlja svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima akreditovanim u Republici Hrvatskoj, uključujući Ambasadu Crne Gore u Zagrebu“, navode iz Ministarstva.
Potom podsjećaju da Crna Gora na obilježavanje odlazi godinama.
„Tokom protekle decenije, Crna Gora je ovom događaju prisustvovala u kontinuitetu preko predstavnika svog diplomatsko-konzularnog predstavništva u Zagrebu. Predstavnici Crne Gore bili su, u zavisnosti od okolnosti i organizacije rada predstavništva, otpravnici poslova, diplomatski službenici Ambasade, specijalni savjetnici, kao i vojni izaslanici.“
I ove godine, kako su objavili, Crnu Goru će predstavljati otpravnik poslova a.i. Ambasade Crne Gore u Zagrebu.
„Poštovanje prema državi domaćinu“
Posebno je indikativno obrazloženje kojim Ministarstvo opravdava odlazak u Knin.
Kako navode, prisustvo predstavnika diplomatsko-konzularnog predstavništva zvaničnim državnim obilježavanjima države prijema predstavlja standardnu diplomatsku praksu, naročito između susjednih država i saveznica u okviru NATO-a.
„Takvo učešće odražava poštovanje prema državi domaćinu i njenim institucijama, kao i posvećenost Crne Gore njegovanju dobrosusjedskih odnosa, otvorenog dijaloga i regionalne saradnje“, poručili su.
I upravo se tu nameće pitanje: ako se prisustvom na obilježavanju „Oluje“ iskazuje poštovanje prema Hrvatskoj, gdje je u toj diplomatskoj računici poštovanje prema Srbiji, srpskim žrtvama i sopstvenim građanima srpske nacionalnosti?
Dobrosusjedski odnosi ne postoje samo prema Zagrebu. Srbija je takođe susjed Crne Gore, a srpski narod čini veliki dio stanovništva Crne Gore. Ipak, u saopštenju Ministarstva nema nijedne rečenice kojom bi se pokazalo razumijevanje za činjenicu da je „Oluja“ za Srbe simbol progona, stradanja i izbjegličkih kolona.
Kontinuitet nije opravdanje
Posebno je problematično pozivanje na činjenicu da se isto radilo i prethodnih deset godina. To što je neka politika sprovođena godinama samo po sebi ne predstavlja ni moralno ni političko opravdanje da se sa njom nastavi.
Naprotiv, poslije promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, veliki broj građana očekivao je upravo prekid sa politikama prethodnog režima prema najosjetljivijim pitanjima srpskog naroda.
Ako se danas kao argument navodi da je Crna Gora i ranije slala diplomate na obilježavanje „Oluje“, onda se postavlja jednostavno pitanje – šta se zapravo promijenilo?
Ministarstvo, na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem, može odluku nazivati „standardnom diplomatskom praksom“, ali diplomatski protokol ne može izbrisati istorijski i ljudski kontekst događaja kojem predstavnik države prisustvuje.
Dok se u Srbiji i Republici Srpskoj odaje počast stradalima i prognanima, zvanična Podgorica objašnjava zašto je važno da se poštuju država domaćin i njene institucije.
Zato ovo više nije samo pitanje jednog diplomatskog odlaska u Knin. Ovo je pitanje političkog i moralnog odnosa države prema žrtvama, ali i pitanje za sve one koji učestvuju u vlasti zahvaljujući glasovima srpskog naroda: da li je kontinuitet ovakve politike za njih prihvatljiv i, ako nije, šta će konkretno učiniti da ga prekinu?
Bonus video:
Komentari (0)