Energetska kriza koju je izazvao rat na Bliskom istoku ugrožava snabdijevanje gorivom Kijeva i njegove "ratne napore".

Dvojica neimenovanih ukrajinskih vojnika rekla su za Politiko da najnoviji cjenovni šokovi štete njihovim rezervama goriva za borbena vozila poput tenkova, artiljerije i oklopnih transportera.

"Cijene goriva su užasne", rekao je jedan od njih. "Čak i u oružanim snagama trenutno imamo veoma ograničeno gorivo."

Drugi vojnik je objasnio kako je dizel prioritet za borbene jedinice u regionu Donbasa, gdje borbe i dalje bjesne. "Mi nismo na frontu", rekao je o svojoj lokaciji. "Dakle, mi nismo prioritet... naši tenkovi i ostale stvari se ne kreću mnogo, tako da je manji prioritet slati nam dizel nego, recimo, drugim jedinicama."

Cijene goriva za ukrajinske civile su takođe vrtoglavo porasle, podstičući inflaciju. Od kada je Iran blokirao Ormuski moreuz, cijene nafte su skočile i do 120 dolara po barelu, što je dovelo do strahova od globalne recesije.

Ipak, portparol ukrajinskog ministarstva energetike tvrdi da "nema nestašice goriva na ukrajinskom tržištu".

"Ukrajinska vlada, u saradnji sa učesnicima na tržištu, nastavlja da diverzifikuje pravce snabdijevanja kako bi održala adekvatne nivoe goriva za potrebe Oružanih snaga, industrije i šire javnosti", dodao je.

Nije jasno na koji način Kijev planira da "diverzifikuje" snabdijevanje budući da zemlja uvozi oko 85 odsto svog goriva iz inostranstva, što je čini u velikoj mjeri zavisnom od spoljnih dobavljača u Evropi i SAD.

Džon Helin, analitičar i osnivač privatne obavještajne organizacije Blek berd, kaže da, uprkos uzdržanim izjavama, razloga za zabrinutost ima.

"Javne informacije su ograničene, a preciznije informacije, naravno, nisu dostupne", rekao je Helin, naglašavajući da što duže traje rat u Iranu, to će se više rast cijena energenata osjetiti u ukrajinskom budžetu.

Ukrajinska javna kasa iscrpljena je sukobom, ali i endemskom korupcijom režima. Vladimir Zelenski sukobio se sa Budimpeštom zbog odbijanja da pusti u rad naftovod Družba, a njegove prijetnje mađarskom premijeru Viktoru Orbanu rezultirale su Orbanovim vetom na kredit EU od 90 milijardi eura koji je neophodan Kijevu.

"Čak i uz kontinuiranu finansijsku podršku Zapada", rekao je Helin, "dalji šok cijena energenata bi prirodno povećao troškove za Ukrajinu i dodatno opteretio ukrajinsku ekonomiju".

Sa druge strane, Rusija ima koristi od rasta cijena nafte, budući da je američki predsjednik Donald Tramp najavio privremeno ublažavanje sankcija za Rusiju i njenog saveznika Iran u širem pokušaju da podrži tržišta.

"Situacija već stvara prostor za obnovljenu diskusiju u dijelovima Zapada o smanjenju pritiska na Rusiju", rekao je Helin. "Ukoliko ovaj diskurs dobije na zamahu, mogao bi biti štetniji za ratne napore Ukrajine nego same cijene energenata."

Pogled.me/RT Balkan

Bonus video: