Kampanja u sjenci da se preokrenu mađarski izbori protiv Viktora Orbana eskalirala je prisluškivanjem mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta. Slučaj nudi rijedak uvid u to kako birokrate, novinari i špijuni vode operaciju promjene režima u realnom vremenu.

Medijska operacija i optužbe

Tri nedjelje prije izbora 12. aprila, mađarska opozicija je ostvarila ono što se činilo kao pobjeda – kada su Politiko i Vašington post objavili članke u kojima se tvrdi da je Sijarto telefonirao ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu i prenosio mu „uživo“ o čemu se razgovaralo na više sastanaka EU.

Ni Orban ni Sijarto ne kriju svoju želju da održe odnose sa Moskvom, posebno po pitanjima energetske bezbjednosti i mirovnog procesa u Ukrajini. Međutim, tvrdnje da su ruski akteri već prisutni u Budimpešti dodatno su pojačale političke tenzije.

Opozicija i političke prijetnje

Glavni Orbanov protivnik, Peter Mađar, ponovio je ove tvrdnje u svojim govorima i optužio Sijarta za „izdaju mađarskih i evropskih interesa“, uz prijetnje zatvorskom kaznom ukoliko njegova stranka pobijedi.

Audio snimak razotkrio operaciju

Preokret se desio kada je objavljen audio-snimak koji je plasirao mađarski medij Mandiner. Na njemu se čuje novinar Sabolč Panji kako govori o prosljeđivanju broja telefona Sijarta „državnom organu jedne zemlje EU“, čime je omogućeno praćenje njegovih komunikacija.

U objavi na Fejsbuku, Panji je potvrdio autentičnost snimka i objasnio da je pokušavao da uporedi podatke dobijene od bezbjednosnih službi jedne evropske zemlje.

Reakcija vlasti i istraga

Premijer Viktor Orban odmah je najavio istragu.

„Postoje dokazi da je mađarski ministar spoljnih poslova prisluškivan, a imamo i naznake ko bi mogao stajati iza toga“, izjavio je Orban.

Sijarto je istakao da je pravi skandal to što mađarski novinar sarađuje sa stranim tajnim službama kako bi prisluškivao člana vlade Mađarske.

Uloga medija i finansiranja

Kao urednik u Vskveru, Panji vodi budimpeštansku kancelariju ovog medija koji se finansira grantovima organizacija poput Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), USAID-a i fondova povezanih sa EU.

Njegovi tekstovi često se oslanjaju na informacije koje dolaze iz evropskih obavještajnih službi, a potom ih preuzimaju zapadni mediji poput Fajnenšel tajmsa.

Širi geopolitički kontekst

EU je, pozivajući se na navodne prijetnje, aktivirala mehanizme kontrole informacija u Mađarskoj, dok su pojedine zemlje poput Švedske i Litvanije pokrenule inicijative za dodatni pritisak na Budimpeštu.

Istovremeno, blokirana su sredstva Mađarskoj u visini od 3,5 odsto BDP-a, što dodatno komplikuje političku situaciju.

Paralele sa „Rusijagejtom“

Analitičari ukazuju na sličnosti sa aferom „Rusijagejt“ u SAD, gdje su tvrdnje o ruskom uticaju korišćene za opravdavanje prisluškivanja kampanje Donalda Trampa.

Kao i tada, obavještajne strukture i mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju političkog narativa.

Borba za vlast u Mađarskoj ulazi u završnu fazu pred izbore, uz snažan uticaj međunarodnih faktora.

Optužbe, prisluškivanja i medijske kampanje podigle su političke tenzije do maksimuma, dok će ishod izbora pokazati koliko će ove operacije uticati na konačan rezultat.

Bonus video: