Policija u državama Evropske unije trebalo bi da dobije pravo da pristupa određenim end-to-end šifrovanim porukama, kako bi se navodno suprotstavila prijetnjama evropskoj bezbjednosti. To je u intervjuu za Politiko izjavio koordinator EU za borbu protiv terorizma Bartjan Vegter.
Rasprava između organa reda i branilaca privatnosti traje godinama: da li poruke sa platformi kao što je Vacap, koje su šifrovane između pošiljaoca i primaoca, treba otvoriti za policijske istrage? Vlasti tvrde da takvi servisi blokiraju njihovu sposobnost da presreću komunikaciju ključnu za njihov rad.
„Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa, gdje naši istražitelji gube mogućnost da sprovode istrage“, požalio se Vegter.
EU strategija: od „Going Dark“ do masovnog nadzora
Vegter je zadužen da daje preporuke o bezbjednosnoj politici i koordinira saradnju među prestonicama EU. Redovno govori na ministarskim sastancima i bio je dio tzv. grupe „Going Dark“, tijela zaduženog za sprovođenje zakona koje je uticalo na unutrašnju bezbjednosnu strategiju Brisela. U toj strategiji predložena su nova pravila o čuvanju podataka i davanju pristupa organima reda.
Po njegovim riječima, policiji treba omogućiti da dobije uvid ne samo u poruke, već i u metapodatke – informacije o lokaciji i vremenu kada je poruka poslata. Dodao je, međutim, da bi to trebalo da bude strogo regulisano, po istom modelu kao tradicionalno prisluškivanje i druge metode nadzora.
Platforme kao meta
U izvještaju Europola iz decembra prošle godine navedeni su slučajevi terorista koji su koristili grupne četove sa end-to-end enkripcijom da bi koordinisali i promovisali svoje aktivnosti. Među primjerima se pominju „El Azaim“, medijsko krilo Islamske države – ogranak Horasan, kao i neonacistička grupa „Šturnjeger divižn“.
Vegter je upozorio da „prijetnja Evropi ostaje velika“.
Prijedlozi za probijanje enkripcije izazvali su veliki otpor zbog zabrinutosti za privatnost i sigurnost. Najveći dio rasprave vodi se oko pitanja da li je tehnički moguće da policija čita šifrovane poruke, a da se ne ugrozi cijeli sistem i ne otvore vrata kriminalcima, hakerima i autoritarnim režimima.
Organizacije za ljudska prava, akademici i istraživači upozorili su Evropsku komisiju još u maju da bi planovi za unutrašnju bezbjednost upravo to postigli: razbijanje poverljivosti i masovni nadzor.
Velike tehnološke kompanije godinama se protive bilo kakvom slabljenju enkripcije. Vegter, međutim, smatra da bi one morale biti uključene u proces.
„Vjerujem da oni koji prave brave treba da budu u stanju da naprave i ključ. Možemo da očuvamo enkripciju, ali da istražitelji imaju alat za pristup u pojedinačnim slučajevima. Ne mislim da je ispravno reći: postoji jedan ključ i sve je svima otvoreno“, dodao je on.
Javna rasprava o ažuriranju pravila o čuvanju podataka završena je u petak. Prikupljeno je oko 5.000 odgovora, od kojih je veliki dio stigao od anonimnih ispitanika koji se protive bilo kakvim mjerama koje bi povećale državnu kontrolu i nadzor.
