Dok "Folksvagen" najavljuje da će zatvoriti fabrike u Njemačkoj, prvi put u svojoj 87-godišnjoj istoriji, političari koji su decenijama štitili radnike od masovnih otpuštanja, bore se da dođu do odgovora usred rastuće frustracije radnika i prijetnje masovnim štrajkovima. "Kako vrijeme odmiče, takođe shvatamo da su mnogi ljudi jednostavno zaista ljuti što se to radi", rekao je Torsten Groger, glavni pregovarač za IG Metal, najveći njemački radnički sindikat. Groger je rekao da će "štrajkovi upozorenja" biti organizovani prije 9. decembra, uoči sledeće runde pregovora sa menadžmentom o smanjenju troškova, i zaprijetio mnogo oštrijim akcijama ako pregovori prođu loše. "Postoji mogućnost veće industrijske akcije", rekao je on. "Spremni smo za to." Njemačka vlada nije više u stanju da reaguje na ove izazove nakon što se trostranačka koalicija raspala ranije ovog mjeseca. Moglo bi da prođe nekoliko mjeseci prije nego što Njemačka dobije novu vladu, pošto bi pregovori između strana mogli da se odugovlače posle izbora 23. februara. Čak i tada, kočnica duga koja ograničava potrošnju, vjerovatno će ograničiti i moć nove koalicije. U Njemačkoj nema moćnijeg simbola rastućih ekonomskih problema u zemlji od zatvaranja "Folksvagena", piše "Politiko". Nevolje ove kompanije su parabola za njemačku industriju u širem smislu, sa proizvođačima širom zemlje koja "krvare". Stalni huk loših ekonomskih vijesti postao je glasniji ove nedjelje pošto je proizvođač čelika "Tisenkrup" najavio da bi mogao da ukine do 11.000 radnih mjesta do 2030. godine. Problemi u automobilskom sektoru posebno će pogoditi Njemačku. Industrija je odgovorna za 11 procenata radnih mjesta u cjelokupnoj proizvodnji u Njemačkoj i problemi iz sektora prelivaju se i na dobavljače. Tako je "Boš" najavio zatvaranje 3.500 radnih mjesta, "ZF Fridrihšafen razmatra otpuštanje najmanje 12.000 zaposlenih do 2030. godine; "Kontinental" želi da smanji 5.500 pozicija širom svijeta. Slabost Njemačke "nervira" Evropu u trenutku kada se Francuska, druga po veličini ekonomija EU, suočava sa sopstvenim problemima. Liderka desnice Marin Le Pen prijeti da će srušiti krhku koalicionu vladu glasanjem protiv budžeta premijera Mišela Barnijea, što unosi strah na finansijska tržišta. U Njemačkoj, kombinacija ekonomskih problema i političke paralize podstiče gnijev uoči planiranih prevremenih izbora u zemlji 23. februara. Taj gnijev će posebno verovatno uticati na Socijaldemokratsku partiju (SPD) kancelara Olafa Šolca, tradicionalnog podržavaoca rada, koji rapidno ostaje bez podrške. Kako sukob u Ukrajini i rastući protekcionizam suštinski mijenjaju globalnu trgovinu koja je služila kao osnova za njemački izvozni model, političari se suočavaju sa neprijatnom istinom: redovni alati koji su im na raspolaganju možda neće biti dovoljni. "Izazovi su dublji i veći nego što smo možda priznali u debatama i političkim odlukama poslednjih godina", rekao je ministar ekonomije Robert Habek. Uoči izbora na kojima je krajnje desničarska partija Alternativa za Njemačku (AfD) na drugom mjestu, mejnstrim stranke će vjerovatno morati da računaju na sve veću reakciju birača. "Pitanje 'Folksvagena' je primer kako ćemo rješavati buduće probleme industrije u cjelini", rekao je Groger. Hitnost situacije, dodao je, zahtjeva "konkretnu političku akciju", a ne "lijepe predizborne plakate". Pogled.me/RT.RS