Prirodno je i logično da se ovakve krize legitimiteta najvažnijih institucija političkog sistema riješe na izborima i da glavnu riječ damo građanima, smatra Bajčetić
Činjenica je da smo formiranjem 42. i 43. Vlade Crne Gore, a koje su, napomenuću, formirane suprotno izbornoj volji građana i normalnim demokratskim principima, našu državu doveli u političku nestabilnost. Ta nestabilnost se odrazila negativnim posledicama po demokratiju i institucije, ali i po ekonomski razvoj. Ideološka različitost političkih subjekata koji su dobili većinu na parlamentarnim izborima 2020. godine, pogotovo političko flertovanje dijela te parlamentarne većine sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), dovela je do krize povjerenja između partija koje su trijumfovale nad autokratskim i totalitarnim režimom, kazao je za „Dan“ poslanik Pokreta za promjene (PzP) Nikola Bajčetić.
Kriza u Crnoj Gori produbljena je nakon što predsjednik države Milo Đukanović ostao pri odluci, i pored poziva parlamentarne većine da je promijeni, da ne dodijeli mandat za sastav nove vlade Miodragu Lekiću, uz obrazloženje da se predlagači nisu odazvali konsultacijama niti dostavili potpise podrške. Takođe, iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) najavljuju da će podnijeti novu inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, koju će potpisati trećina poslanika, jer je njihov stav da je to jedini način za izlazak iz krize.
Po mišljenju našeg sagovornika, nakon svih propalih eksperimenata i nadgornjavanja između predsjednika države i parlamenta, koje je samo produbilo političku i ustavnu krizu, vrijeme da svi sjednu za sto i da se otvori parlamentarni dijalog.
– Prirodno je i logično da se ovakve krize legitimiteta najvažnijih institucija političkog sistema riješe na izborima i da se glavna riječ da građanima. Logično je očekivati da predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozove lidere parlamentarnih stranaka da započnu politički dijalog o ključnim stvarima koje blokiraju državu. To bi podrazumijevalo dogovor o datumu vanrednih parlamentarnih izbora i rješavanje krize u Ustavnom sudu i Sudskom savjetu – kazao je Bajčetić.
Projekat manjinske vlade propao
Objavljivanje izvještaja Evropske komisije (EK) očekuje se ove sedmice. Ministarka evropskih poslova Jovana Marović saopštila je nedavno na sjednici Vlade da je u Briselu imala prilike da vidi preliminarne, prve rezultate izvještaja i da je ton nešto negativniji. Dodala je i da će politički kriterijumi i poglavlje 23 biti najproblematičniji dio u izvještaju EK.
Bajčetić ističe da politički zastoj koji je doveo do kompleksne i neefikasne institucionalne arhiktekture dodatno otežava stabilizaciju i razvoj Crne Gore.
– Za ovaj politički zastoj najviše su zaslužne političke elite koje trenutno sjede u Vladi u tehničkom mandatu, a koja je formirana zahvaljujući glasovima DPS-a. Ukoliko uzmemo kao činjenicu da je ovaj projekat formiranja manjinske vlade napravljen zbog Crne Gore i njenog evropskog puta, složićemo se da je projekat propao i da neko treba da snosi odgovornost. Sve ostalo je političko licemjerje – ističe poslanik PzP-a.
Lider PzP-a Nebojša Medojević pozvao je nedavno predsjednicu Skupštine da inicira sastanak lidera parlamentarnih stranaka radi otvaranja dijaloga o pronalaženju mirnog i demokratskog rješenja duboke političke krize. Prema mišljenju Bajčetića, to je jedini način za izlazak iz situacije u kojoj smo se našli.
– U prethodnih nekoliko dana vidjeli smo da su pojedine političke partije pozdravile inicijativu predsjednika Pokreta za promjene upućenu predsjednici Skupštine. Očekujemo da se u skorijem periodu oglasi i predsjednica Skupštine, jer Crna Gora nema vremena da čeka. Dužni smo građanima da pokažemu određenu dozu zrelosti u procesu donošenja važnih odluka, kako nam ne bi svakodnevno sa nekih međunarodnih adresa upućivali kritike i uređivali naše dvorište. Samim tim, štitimo i državni suverenitet, ali i pokazujemo odgovornost prema svojim biračima – rekao je Bajčetić.
„IDEOLOŠKA RAZLIČITOST POLITIČKIH SUBJEKATA KOJI SU DOBILI VEĆINU NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA 2020. GODINE, POGOTOVO POLITIČKO FLERTOVANJE DIJELA TE PARLAMENTARNE VEĆINE SA DPS-OM, DOVELA JE DO KRIZE
Bliže se lokalni izbori, a Ustavni sud je nefunkcionalan. Kako je „Dan“ ranije objavio, poslanici će pokušati da postignu dogovor i izaberu sudije Ustavnog suda do 22. oktobra. To je samo jedan dan uoči izbora u Podgorici i još 13 opština. Državna izborna komisija (DIK) formalno proglašava rezultate izbora, ali poslije toga svako ima pravo na žalbe Ustavnom sudu na odluku DIK-a. Ukoliko najviša sudska instanca ne bude funkcionisala, mogu biti dovedeni u pitanje i rezultati izbora.
– Dogovor oko krize u Ustavnom sudu takođe treba tražiti u parlamentarnom dijalogu, a naročito iz razloga legitimiteta i regularnosti nadolazećih izbornih procesa – zaključio je Bajčetić.