Milatović: Situacija sa UAE koštala Crnu Goru deset investitora iz Evrope

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kazao da je situacija oko potencijalnih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koštala državu deset investitora iz Zapadne Evrope. To je saopštio na konferenciji "Zašto kasnimo? Kako dalje?", koju je na temu stanja domaće ekonomije organizovao Kabinet predsjednika. Milatović je naglasio da je Kabinet uradio tri ekonomske analize i to o ekonomskim indikatorima, upravljanju državnih firmama i nejednakostima u društvu. Naglasio je da je posmatran period od 2017. do 2019. godine, kao i onaj od 2022. do 2024. godine. Milatović je kazao da podaci pokazuju da mala i srednja preduzeća nemaju olakšice i institucionalnu pažnju, da strani investitori ulažu u nekretnine a ne u proizvodnju, ali i da su zbog nalaza - Vladi dostavili deset mjera za smanjenja inflacije. "Crna Gora ima veliki potencijal ali se stiče utisak da kasni, kaska i stoji u mjestu. Inflacija raste u svakom mjesecu od septembra prošle godine i u maju je bila duplo viša nego u eurozoni. Građani znaju šta jke kada plata traje dvije, tri sedmice, to je razlog zašto radnici i penzioneri žive pod stresom. Uvoz je 2025. godine porasta za osam odsto a izvoz pao za 0,5 odsto. Novac odlazi a šansa za razvoj nestaje i to nije održivo...", kazao je on. Pri poređenju ranijeg i sadašnjeg poslovanja državnih kompanija, on je naglasio da Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Elektroprivreda posluju sa manjim profitima nego ranije, dok se u njima paralelno povećavaju brojevi zaposlenih. Naveo je da u Rudniku uglja Pljevlja radi 50 odsto više radnika nego ranije, u CEDIS-u 27 odsto a u Elektroprivredi 19 odsto, te da model sa više plata a manjim profitom - nije održiv. Milatović je kazao i da je je turizam zabilježio pad prihoda u 2024. godini po prvi put nakon 15 godina, da su niži i prihodi domaćih Aerodroma i da je potrebno državnim resursima rukovoditi stručno, odgovorno i domaćinski. Među mjerama koje je predložio za napredak su efikasan poreski nadzor, usklađivanje minimalca sa troškovima, naknade za one koji ne ostvaruju prava iz PIO, porez na luksuz... Istakao je da je najveća bojazan da je baza za budući rast mala, te da su Crnoj Gori potrebna strateška privlačenja ozbiljnih investitora i da se to trenutno ne dešava. Osvrnuo se i na situaciju oko sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i dodao da vjeruje da je taj slučaj, Crnu Goru koštaio deset investitora iz Zapadne Evrope. Milatović je kazao i da želi da se turistička sezona makar jednom pripremi na vrijeme. Istakao je da ekonomija prošle godine usporila u odnosu na prethodni period, te da se to nastavilo i ove godine jer je rast u prvih tri mjeseca 2,5 odsto. Naglasio je da će za izjednačavanje sa nivoom EU, biti potreban godišnji rast od pet odsto.

Ranije je bilo više investicija

Profesorka Ekonomskog fakulteta Maja Baćović je istakla da ekonomija usporava, te da prosječna stopa rasta u posljednjih pet godina sa onom za 14 godina prije toga, jer su uporevdivi jer su oba zabilježile velike međunarodne krize (kovid i finansijska kriza). Navodi da je prosječni rast u tih 14 godina bio oko 3 odsto, u prethodnih pet godina ona je bila 2,3 odsto. Baćović je navela da su izvori stope rasta drugačiji, jer su ih je ranije u većoj mjeri činile investicije dok je sada rast izazvan tekućom potrošnjom. Dodala je da je Crna Gora u posljednje vrijeme fokusirana na ulazak u EU i redistributivne politike, a ne na one koje podstiču proizvodnju i konkurenciju. Naglasila je da su za rast ekonomije ključne institucije, ljudski kapital, infrastruktura, te da je država fokusirana na institucije na uštrb ostalih. "Efekte koje su građani osjetili u posljednjih pet godina ćemo početi da plaćamo u narednom periodu. Postavlja se pitanje kako će se snaći na EU tržištu i pitanje je da li smo spremni da iznesemo teret konkurencije", istakla je Baćović. Ona je pojasnila da inflacija može da nastane na dva načina, kroz uvezenu (usluge, proizvodnju i uvoz) i domicilnu, odnosno da dođe do ponude više novca bez povećanja proizvodnje. Naglasila je da je inflacija na taj način nastala prvo 2007. godine pri kupovini nekretnina, a zatim i sa Evropom sad 1 i povećanjem novca građana. Baćović je istakla da je rast plata koji se fiskalno generisao, poništio inflacijom ali da država ima mjere da na nju utiče, a posebno kroz fiskalnu politiku.

Smanjiti broj državnih firmi i kapitala

Istraživač javnih politika iz Instituta Alternativa Marko Sošić se osvrnuo na upravljanje državnim kompanijama i dodao da se previše insistira na vlasništvu, te da su Crnoj Gori potrebni radikalniji potezi kao što su smanjenje broja firmi i državnog kapitala. Tvrdi da se na problemu radi kroz uvećavanje njegovog obima... "Ne možete računati na domaćinski odnos jer ga jedan odbor direktora hoće, a drugi neće. Blage mjere mogu da daju efekat u uređenim sistemima, treba nam radikalna mjera i transformacija na lokalnom nivou jer postoji 130 firmi", naglasio je on i istakao da se radi na Zakonu o privrednim društvima, kojim će se dobiti uvid šta se u kompanijama ustvari dešava. Naglasio je da vjeruje da taj zakon neće ništa promjeniti ali da će se makar pooštriti uslovi za zapošljavanje. Ivana Mihajlović ispred Unije slobodnih sindikata je navela da su Vladi mnogo puta pisali zahtjeve za uspostavljanje odgovornosti, ali da odgovora nije bilo. Mihajlović je dodala i da je problematična stambena politika te da joj je potrebna reforma, ali i da nisu dobili odgovor na inicijativu već godinu dana. "Sve mjere nakon 2020. godine, mislio da nisu pratile održive fiskalne mjere. U Crnoj Gori svako treće dijete živi u riziku od siromaštva. Brine i podataka na javnim poslovima imamo manjak kadra na ključnim mjestima", istakla je Mihajlović i dodala da podaci pokazuju da Crna Gora nije država socijalne pravde. Vijesti.me