Na tržište EU iz BiH je u prvom polugodištu ove godine izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 6,5 milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 231,1 milion KM ili 3,4 odsto u odnosu na isti period 2022.
Podaci su to Spoljnotrgovinske komore BiH, iz koje su, pritom, naveli da je u istom periodu povećan uvoz iz zemalja članica EU.
„Iz EU je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 9,2 milijardi KM, što je povećanje od 220,2 miliona KM ili 2,5 odsto. Ovakve promjene su rezultirale deficitom u robnoj razmjeni sa EU u iznosu od 2,7 milijardi KM i pokrivenosti uvoza izvozom od 70,8 odsto“, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ekonomisti smatraju da je izvoz BiH prema EU smanjen zbog nekoliko faktora.
„Najvjerovatniji uzrok je struktura naše razmjene, odnosno činjenica da BiH uglavnom izvozi proizvode niže dodane vrijednosti, kojima su cijene pale u prethodnom periodu s padom globalnih cijena ključnih sirovina i repromaterijala, a uvozi finalne proizvode više dodane vrijednosti kojima cijene ne padaju ili sporije padaju jer su manje ovisne o cijenama sirovina i repromaterijala“, rekao je za „Nezavisne novine“ ekonomista Igor Gavran.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o smanjenju izvoza, dio objašnjena može biti i manja tražnja na našim vodećim izvoznim tržištima. Na ta tržišta zbog usporavanja ekonomije, ističe on, sada plasiramo manje robe, a u međuvremenu nisu pronađena alternativna tržišta s višom potražnjom.
„Ipak, ako želimo biti optimisti, postoji mogućnost i da se dio povećanja izvoza odnosi na opremu, mašine i repromaterijale za domaće proizvođače koji bi mogli omogućiti povećanje domaće proizvodnje i izvoza u budućnosti. Nažalost, mislim da je ovaj zadnji scenario najmanje vjerojatan, ali bez podataka o detaljnijoj strukturi razmjene još uvijek postoji kao mogućnost“, naveo je Gavran.
Svjetlana Šurlan, novinarka Bloomberg Adrije u BiH, ocjenjuje da je na smanjenje izvoza BiH uticalo prije svega usporavanje privredne aktivnosti u Evropskoj uniji i tražnje pojedinačnih tržišta.
„Takođe, globalna ponuda i tražnja poremećena je ratom u Ukrajini. Ono što je pozitivno je da izvoz u Njemačku nije pao, već je rastao, uprkos recesiji u toj zemlji. Pozitivan je bilans razmjene i sa zemljama regije, te Austrijom, što je uticalo da ukupan pad izvoza ne bude značajniji“, kaže Šurlanova za „Nezavisne novine“.
I iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da je najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, i dalje bila Njemačka, sa ukupnim izvozom od 1.413.303.000 KM, što predstavlja povećanje od 4,5 odsto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.
„I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje“, pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Iz STK BiH su, pritom, ocijenili i da ekonomija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isti period prošle godine.
„To se, prije svega, ogleda u smanjenju izvoza, lične potrošnje i obima investicija“, naveli su iz STK BiH.
pogled.me