Sudbina đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića, komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini, i danas predstavlja jednu od najkontroverznijih tema srpske istorije 20. vijeka.

Iako je tokom većeg dijela rata bio saveznik zapadnih sila i legalni ministar vojske jugoslovenske vlade u Londonu, kraj rata donio je potpuni politički preokret i promjenu odnosa velikih sila prema Ravnogorskom pokretu.

Od saveznika do političkog tereta

Tokom prvih ratnih godina Draža Mihailović u britanskoj i američkoj javnosti predstavljan je kao simbol otpora nacističkoj okupaciji. Saveznički mediji pisali su o njegovim gerilskim akcijama, a njegova vojska učestvovala je i u spasavanju stotina savezničkih pilota oborenih nad okupiranom Jugoslavijom.

Međutim, promjenom ratnih okolnosti i jačanjem partizanskog pokreta pod vođstvom Josipa Broza Tita, zapadne sile postepeno su počele da mijenjaju svoju politiku prema Jugoslaviji.

Britanska podrška sve više se usmjeravala ka partizanima, dok je Ravnogorski pokret ostajao politički izolovan.

Kontroverze oko hapšenja

Posebne polemike decenijama izazivaju okolnosti pod kojima je Mihailović uhvaćen 1946. godine.

Postoje tvrdnje i svjedočenja prema kojima su britanske obavještajne strukture imale značajnu ulogu u lociranju i slamanju ostataka Ravnogorskog pokreta nakon završetka rata.

U dijelu srpske emigracije dugo je postojalo uvjerenje da je Draža Mihailović, iscrpljen bolešću i skrivanjem, praktično prepušten komunističkim vlastima kao dio šireg političkog dogovora velikih sila sa novom jugoslovenskom vlašću.

Iako brojni detalji i danas ostaju predmet rasprava među istoričarima, činjenica je da je nakon hapšenja uslijedio brz i politički veoma osjetljiv proces pred komunističkim vlastima.

Suđenje i strijeljanje

Suđenje Draži Mihailoviću održano je tokom ljeta 1946. godine u Beogradu, u atmosferi snažne političke i ideološke kampanje.

Komunističke vlasti optužile su ga za saradnju sa okupatorom i ratne zločine, dok su njegove pristalice tvrdile da je riječ o političkom procesu unaprijed određenog ishoda.

Đeneral Mihailović strijeljan je 17. jula 1946. godine, a mjesto njegovog groba nikada nije zvanično otkriveno.

Trumanovo odlikovanje

Samo nekoliko godina kasnije, američki predsjednik Harry Truman posthumno je odlikovao Dražu Mihailovića Legijom za zasluge zbog spašavanja savezničkih pilota i doprinosa savezničkoj borbi tokom rata.

To odlikovanje dodatno je produbilo istorijske polemike koje traju sve do danas.

Draža Mihailović u narodnom sjećanju, ostao je simbol otpora okupaciji i vjernosti kralju i otadžbini.

Pogled.me/Miroslav Zavidović

Bonus video: