Dok se Evropa nalazila pod čizmom nacističke Njemačke, u zapadnoj Srbiji tokom ljeta 1941. godine počeo je jedan od prvih organizovanih ustanaka protiv okupatora na prostoru tada porobljene Evrope.

U centru tih događaja našla se Loznica, grad koji je ostao upamćen kao prvi oslobođeni grad u okupiranoj Evropi tokom Drugog svjetskog rata.

Napad na Loznicu

Grad je oslobođen 31. avgusta 1941. godine u akciji kojom je komandovao potpukovnik Veselin Misita, jedan od najbližih saradnika đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i oficir Jugoslovenske vojske u otadžbini.

U zoru su ustanici krenuli u napad na njemački garnizon i žandarmerijske položaje u gradu. Poslije žestokih borbi, okupatorske snage su savladane, a Loznica je pala u ruke ustanika.

Tokom napada poginuo je i sam Veselin Misita, koji je ostao simbol prvih dana ustanka i otpora okupaciji.

Simbol otpora okupaciji

Istoričari navode da je oslobađanje Loznice imalo veliki moralni i simbolički značaj, jer je pokazalo da nacistička sila nije nepobjediva i da otpor okupatoru postoji uprkos ogromnoj vojnoj nadmoći Njemačke.

U danima kada je gotovo cijela Evropa bila pod kontrolom Trećeg rajha, vijesti o ustanku u Srbiji širile su se i van granica okupirane Jugoslavije.

Pristalice Ravnogorskog pokreta i danas ističu Loznicu kao jedan od ključnih simbola ranog otpora nacizmu i okupaciji.

Loznica u istorijskom pamćenju

Iako su decenijama nakon rata mnogi događaji iz 1941. godine bili predmet ideoloških sporova i različitih tumačenja, činjenica da je Loznica među prvim oslobođenim gradovima okupirane Evrope ostala je duboko upisana u istorijsko pamćenje srpskog naroda.

Posebno mjesto u toj priči zauzima ime Veselina Misite, oficira koji je život izgubio predvodeći ustanak protiv okupatora.

Pogled.me/Miroslav Zavidović

Bonus video: