Nakon aprilskog sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. godine i okupacije zemlje od strane sila Osovine, grupa jugoslovenskih oficira i vojnika okupila se na prostoru Ravne gore, gdje su počeli prvi pokušaji organizovanja otpora okupatoru.

U središtu tih događaja nalazio se đeneral Dragoljub Draža Mihailović, oficir jugoslovenske kraljevske vojske koji je odbio da prihvati kapitulaciju države i vojske.

Simbol otpora i nepristajanja

Prema brojnim svjedočenjima i zapisima, upravo je na prostoru Ravne gore i planine Ozren u proljeće 1941. godine izgovorena čuvena rečenica koja je kasnije postala simbol Ravnogorskog pokreta:

„Odbijam kapitulaciju, ta riječ ne postoji u srpskom jeziku.“

Među pristalicama Ravnogorskog pokreta ona je ostala simbol nepristajanja na okupaciju i vojni slom zemlje.

Formiranje Ravnogorskog pokreta

Na Ravnoj gori tokom ljeta 1941. počelo je organizovanje Jugoslovenske vojske u otadžbini, poznate i kao Ravnogorski pokret.

Pripadnici pokreta sebe su smatrali nastavkom legalne vojske Kraljevine Jugoslavije i ostali su lojalni kralju Petru II Karađorđeviću i vladi u izbjeglištvu u Londonu.

Tokom rata Ravnogorski pokret prošao je kroz različite faze - od gerilskih akcija protiv okupatora do kasnijih sukoba sa partizanima i političkih sporova koji i danas izazivaju podjele u regionu.

Ravna gora u kolektivnom pamćenju

Ravna gora predstavlja simbol prvog organizovanog otpora okupaciji i borbe za očuvanje kraljevine i nacionalnog identiteta.

Ravna gora je decenijama ostala snažan simbol u srpskom istorijskom i nacionalnom pamćenju, posebno među potomcima ravnogoraca i srpskom emigracijom nakon Drugog svjetskog rata.

Pogled.me/Miroslav Zavidović

Bonus video: