Izjava Dejana Šoškića, kandidata za poslanika Studentske liste, da budući narodni poslanici i članovi Vlade Srbije neće morati da konsultuju studentske plenume prilikom donošenja odluka, otvorila je pitanje koje neodoljivo podsjeća na politička dešavanja u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.
Tada je Zdravko Krivokapić, nosilac pobjedničke liste „Za budućnost Crne Gore“, nakon izbora ušao u otvoreni sukob sa političkim predstavnicima koalicije koja ga je kandidovala, insistirajući na sopstvenom konceptu formiranja vlade.
Na mogućnost takvog razvoja događaja u Srbiji, još 1. novembra, upozorio je Miholjski zbor. Međutim, njihovo saopštenje, zamišljeno kao dobronamjerno upozorenje zasnovano na crnogorskom iskustvu, naišlo je na oštre negativne reakcije u komentarima.
Samo sedam dana kasnije, Šoškić je javno otvorio upravo pitanje na koje je ova organizacija upozoravala - ko će nakon izborne pobjede imati odlučujuću riječ, studenti koji su pokrenuli političke promjene ili ljudi kojima su povjerili poslaničke mandate?
Šoškić: Studenti znaju da poslanici postaju vlasnici mandata
Gostujući 8. novembra u emisiji „Utisak nedelje“, Dejan Šoškić izjavio je da se budući poslanici Studentske liste pripremaju za parlamentarni rad i da su u stalnoj međusobnoj komunikaciji.
On je potvrdio da su studenti već dogovorili ko će biti kandidat za predsjednika Narodne skupštine, ali da će njegovo ime saopštiti studentski pokret.
Posebnu pažnju izazvao je odgovor na pitanje voditeljke Olje Bećković da li će budući ministri, premijer i poslanici imati samostalnost u odlučivanju ili će biti obavezni da konsultuju studentske plenume.
„Studenti znaju da ova grupa izabranih ljudi sa Studentske liste koja će ući u parlament po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje“, rekao je Šoškić.
On je dodatno pojasnio da poslanici i članovi buduće vlade neće morati da konsultuju studentske plenume, navodeći da postoje program i potpisane izjave kandidata, u skladu sa kojima će djelovati.
„Poslanici rade autonomno u skladu sa Ustavom i zakonom, kao i svaki drugi parlament, a isto će se odnositi i na novu vladu Srbije“, naglasio je Šoškić.
Iako ustavni položaj narodnih poslanika podrazumijeva samostalnost u vršenju mandata, Šoškićeva izjava otvara i političko pitanje - kakav će stvarni uticaj studentski pokret imati na ljude koje je kandidovao kada oni preuzmu institucije?
Krivokapić 2020: Nemam nikakvu obavezu prema političkim liderima
Upravo je pitanje odnosa između izabranih predstavnika i političkih struktura koje su ih kandidovale bilo jedan od ključnih uzroka sukoba nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine.
Zdravko Krivokapić je kao nestranačka ličnost predvodio koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, čiju je okosnicu činio Demokratski front, zajedno sa drugim političkim subjektima.
Nakon izborne pobjede 30. avgusta, Krivokapić je počeo da insistira na formiranju ekspertske vlade, bez učešća vodećih stranačkih funkcionera, što je izazvalo ozbiljno nezadovoljstvo među predstavnicima koalicije na čijem je čelu bio.
Vrhunac neslaganja uslijedio je krajem oktobra, kada je Krivokapić, u intervjuu za „Nedeljnik“, odbacio tvrdnju da ga je Andrija Mandić postavio za nosioca liste.
„Ja nemam nikakvu obavezu ni prema jednom političkom lideru, niti prema bilo kome“, izjavio je tada Krivokapić.
Krivokapić je potom formirao ekspertsku vladu bez vodećih predstavnika Demokratskog fronta, koji je činio okosnicu koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Iako nezadovoljan takvim raspletom, DF je podržao njegovu vladu u političkoj atmosferi u kojoj bi uskraćivanje podrške moglo biti protumačeno kao izdaja izborne pobjede i omogućavanje povratka Mila Đukanovića na vlast.
Međutim, pitanja položaja srpskog naroda, srpskog jezika i nacionalnih simbola, zbog kojih je veliki dio birača očekivao promjene, ostala su neriješena.
Upravo takav rasplet Miholjski zbor opisuje kao iznevjeravanje pobjede iz 2020. godine, upozoravajući studente u Srbiji da ne dozvole da politički predstavnici, nakon osvajanja mandata, preuzmu odlučivanje mimo očekivanja onih koji su ih kandidovali.
Miholjski zbor upozorio 1. novembra - objava dočekana na nož
Na iskustvo iz Crne Gore pozvao se Miholjski zbor u saopštenju objavljenom 1. novembra, neposredno nakon izborne pobjede Studentske liste u Srbiji.
Organizacija je tada pozvala studente i građane da ne dozvole ponavljanje scenarija u kojem bi politička pobjeda, ostvarena širokom podrškom naroda, proizvela vlast čije odluke ne bi odražavale očekivanja onih koji su je omogućili.
„Poštovana naša srpska braćo u Srbiji, vi ne morate da iskusite osećaj gorčine koji smo mi doživeli nakon pobede nad režimom Mila Đukanovića, možete učiti na našem primeru i greškama“, navedeno je u saopštenju.
Miholjski zbor je ocijenio da srpski narod u Crnoj Gori, uprkos doprinosu promjeni vlasti 2020. godine, nije ostvario očekivani napredak u rješavanju svog nacionalnog položaja.
„Naša pobeda je iskorišćena protiv nas samih, a srpski narod u Crnoj Gori nema nikakvog benefita iz te borbe za svoje nacionalno pitanje“, poručili su iz ove organizacije.
Posebno je upečatljiv dio saopštenja u kojem se studenti pozivaju da ne prepuste u potpunosti kontrolu nad političkim procesima nakon izborne pobjede.
„Kako ste bili nosioci borbe, sada budite i neko ko će kontrolisati procese i sigurnosna kočnica ukoliko zatreba“, navedeno je u saopštenju.
Uprkos tome što je poruka bila predstavljena kao dobronamjeran savjet zasnovan na iskustvu iz Crne Gore, objava je u komentarima naišla na oštre kritike i negodovanje dijela korisnika društvenih mreža.
Sedam dana kasnije, Šoškićeva izjava o autonomiji budućih poslanika dodatno je aktuelizovala upravo pitanje na koje je Miholjski zbor ukazivao.
Nikolić: Studentska tijela odlučuju, ali nijesmo partijski sistem
Da odnos između studentskog pokreta i njegovih budućih poslanika još nije do kraja definisan, pokazuje i izjava Mirjane Nikolić, buduće poslanice Studentske liste i rektorke Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Ona je navela da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela o kadrovskim prijedlozima, koje se usaglašavaju na nivou univerzitetskih centara.
Prema njenim riječima, predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela, ali je neophodno da osobe koje budu predložene za određene funkcije prihvate kandidaturu.
„Nismo mi partijski sistem da sad studenti kažu: 'Morate to da uradite'“, poručila je Nikolić.
Takav pristup pokazuje da studenti nastoje da zadrže ulogu u izboru kadrova, ali istovremeno priznaju samostalnost onih koji će preuzeti javne funkcije.
Upravo između ta dva principa - političke odgovornosti prema studentskom pokretu i institucionalne samostalnosti njegovih predstavnika - nalazi se potencijalni prostor za buduća neslaganja.
Hoće li studenti zadržati kontrolu nakon formiranja vlasti?
Konstitutivna sjednica Narodne skupštine Srbije zakazana je za 17. novembar, nakon čega slijedi formiranje nove vlade.
Ukoliko parlament bude konstituisan tog dana, rok za izbor vlade ističe 15. februara 2027. godine, mada se u javnosti očekuje da bi nova izvršna vlast mogla biti formirana i ranije.
Ostaje da se vidi hoće li Studentska lista uspjeti da očuva jedinstvo između svojih izabranih predstavnika i studentskog pokreta ili će se suočiti sa političkim razmimoilaženjima kakva su obilježila postizborni period u Crnoj Gori 2020. godine.
U svakom slučaju, iskustvo na koje je upozorio Miholjski zbor otvara pitanje koje studenti ne bi trebalo da zanemare: da li je teže osvojiti vlast ili sačuvati kontrolu nad njenim političkim pravcem nakon pobjede?
Izvor: Pogled.me
Bonus video:
Komentari (0)