Najveći spoljnopolitički izazov za novu vlast u Srbiji neće biti izbor između Zapada i Istoka, već pitanje Kosova i Metohije, koje zadire u samu srž nacionalnog identiteta i suvereniteta, ocijenio je američki spoljnopolitički analitičar Džon Fefer, direktor programa „Inostrana politika u fokusu“ pri vašingtonskom Institutu za političke studije.
Fefer je u razgovoru za „Politiku“, povodom izborne pobjede Studentske liste, istakao da će Srbija moći da nastavi politiku održavanja dobrih odnosa sa različitim svjetskim centrima moći sve dok joj velike sile budu dozvoljavale određeni stepen neutralnosti.
Kosovo kao ključni ispit nove vlasti
Prema njegovoj ocjeni, najteže pitanje za buduću vlast neće biti opredjeljivanje između Vašingtona, Moskve, Brisela i Pekinga, već odnos prema Kosovu i evropskim integracijama.
Fefer smatra da Evropska unija, kroz pristupne pregovore, stavlja Srbiju pred izbor između evropskog članstva, koje povezuje sa odricanjem od dijela tradicionalnog identiteta, i očuvanja nezavisne pozicije izvan EU.
Tu dilemu slikovito je predstavio poređenjem vuka i pripitomljenog psa, navodeći da oba izbora imaju prednosti i nedostatke.
Takva ocjena ukazuje na značaj pitanja Kosova za buduću vlast, posebno imajući u vidu različita politička očekivanja birača koji su podržali Studentsku listu.
Vučić pokušavao da balansira između velikih sila
Govoreći o spoljnopolitičkoj strategiji bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića, Fefer je ocijenio da je on nastojao da Srbiji obezbijedi veći međunarodni uticaj nego što bi joj omogućavali njena veličina i ekonomska snaga.
Prema njegovim riječima, Vučić je Srbiju predstavljao kao državu sposobnu da istovremeno održava odnose i pregovara sa Rusijom, Kinom, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.
Međutim, takva politika nije nailazila na odobravanje svih međunarodnih partnera, posebno u Briselu.
Fefer je podsjetio na rezoluciju Evropskog parlamenta iz 2025. godine, kojom su kritikovani postupci tadašnje vlasti u Srbiji, kao i na zastoj u procesu evropskih integracija.
On smatra da Vučićeva politika balansiranja nije mogla neograničeno da funkcioniše, jer su njegovi odnosi sa Moskvom i Pekingom izazivali nesuglasice sa Evropskom unijom.
Nesuglasice i u regionu
Američki analitičar ukazao je i na regionalne probleme sa kojima se suočavala prethodna vlast, posebno u odnosima sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Prištinom.
Prema njegovoj ocjeni, Vučićeva spoljnopolitička strategija imala je protivnike ne samo među pojedinim velikim silama već i u neposrednom okruženju Srbije.
Feferove ocjene dolaze u trenutku kada se Studentska lista priprema za preuzimanje vlasti, a pitanja odnosa prema Kosovu i Metohiji, Rusiji i Evropskoj uniji ostaju među najosjetljivijim temama buduće državne politike.
Bonus video:
Komentari (0)