Odgovornost za gubitak teritorijalnog integriteta Gruzije i Ukrajine, a prije toga i Srbije, u potpunosti leži na savjesti tadašnjeg Kolektivnog zapada, a samim tim i na učesnicima Minhenske bezbjednosne konferencije, napisao je na Telegramu potpredsjednik Savjeta Federacije Konstantin Kosačov.

Kako je napomenuo, uoči predstojeće Minhenske bezbjednosne konferencije, njen dugogodišnji predsjedavajući, Njemac Volfgang Išinger, izjavio je da se ovogodišnji skup održava u trenutku duboke neizvjesnosti.

„Rijetko se u istoriji konferencije dešavalo da se istovremeno pojavi toliko fundamentalnih pitanja: o bezbjednosti Evrope, održivosti transatlantskog partnerstva i sposobnosti međunarodne zajednice da upravlja sve složenijim svijetom koji sve više podleže konfliktu. Mir i bezbjednost postaju sve teže dostižni ciljevi“, istakao je Išinger.

Kosačov je ukazao na to da se ovo znatno razlikuje od bučnih govora koji su prethodili prošlogodišnjoj konferenciji, koja je, međutim, nakon zapaženog nastupa potpredsjednika SAD Džej Di Vensa, završena javnim suzama predsjedavajućeg.

„Minhenska konferencija nastala je u doba Hladnog rata kao instrument konsolidacije transatlantskih redova pred ‘prijetnjom sa Istoka’. Nakon raspada SSSR-a morala je da traži novu misiju, pa se pojavila pretenzija na globalnu odgovornost za sudbinu svijeta“, objasnio je ruski senator.

Dodao je da je to zaista bila prilika da se uđe u svjetsku istoriju – prilika koja je dramatično propuštena kada je 2007. godine predsjednik Rusije Vladimir Putin učesnicima konferencije predložio „razumnu, uravnoteženu i odgovornu viziju svjetskih problema i puteva njihovog rješavanja, koja je odgovarala interesima cjelokupne međunarodne zajednice“.

„Kolektivni odgovor uslovnog ‘Minhena’ bio je najprije ignorisanje, pa čak i iskrivljavanje ideja Vladimira Putina, a zatim, već naredne godine, održavanje samita NATO-a u Bukureštu, koji je Gruziji i Ukrajini poslao potpuno pogrešne signale. Impulsivni Sakašvili krenuo je naprijed, u Južnu Osetiju, već poslije četiri mjeseca, a u Ukrajini je, šest godina kasnije, organizovan državni prevrat“, podsjetio je Kosačov.

Napomenuo je da godišnji izvještaj Minhenske konferencije ove godine nosi naslov „Pod ruševinama“.

„Ispravan naslov, naročito ako njegovi autori pogledaju u ogledalo“, primijetio je ruski senator.

Skrenuo je pažnju na to da se u Rusiji, pak, danas obilježava Dan diplomate.

„Naša nacionalna diplomatija uvijek je bila usmjerena na sprečavanje ratova – uoči Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata, 1999. godine kada je NATO bombardovao Srbiju, 2008. kada je Sakašvili granatirao Cinhval, 2014. kada su na Majdanu provokatori, sponzorisani sa Zapada, pucali na zakonitu vlast, kao i 2015. kada je još bilo moguće pomoći Ukrajini da sačuva svoj jugoistok. I uoči SVO, kada je u decembru 2021. Rusija Zapadu predala predloge o uspostavljanju kolektivne bezbjednosti u Evropi, ono čime je Minhenska konferencija trebalo da se bavi i u čemu je još jednom doživjela neuspjeh“, zaključio je Kosačov.

Bonus video: