Navodni pripadnici policijskog narkokartela Petar Lazović i Ljubo Milović poručivali su da ne može da fali novca samo da bi se potvrdilia prvostepana presuda u slučaju državni udar, kojom su, između ostalog, dva tadašnja opoziciona lidera osuđena na po pet godina robije.
To se navodi, između ostalog, u transkriptma sa kriptovane Skaj aplikacije koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol.
Iz poruka koje su razmijenili 18. januara 2021. godine i nakon što je 5. februara iste godine ukinuta prvostepena presuda, vidi se da su očekivali drugačiji ishod.
Odluka Apelacionog suda da ukine prvostepenu presudu razbijesnila je i nedašanju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja je prokomentarisala uz psovku…
Iz transkripata presretnutih poruka koje je crnogorskim istražiteljima dostavila Agencija Evropske unije za saradnju u sprovođenju zakona (EUROPOL), proizilazi da je odluka u tom postupku umjesto u Apelacionom sudu dogovarana u Kotoru.
Prema tim spisima, u koje Vijesti imaju uvid, Petar Lazović, koji na Skaju koristi nadimak Junior, 18. januara zove Milovića Oficira, da se vide i odu na trening. Nakon što mu taj, sada odbjegli policajac, odgovara da nije tu i da je spavao u Tivtu, Lazović ga obavještava da je “Sve OK”.
“U Kotor sve završeno”…
Prepisku nastavljaju tek sjutradan, kada Lazović piše:
“Da stisne oko državnog udara. Nema limita za pare Piletićka”.
“Da, da, super. Kuda si? Bio sam sa D., rekao sam da će nam trebat. Veli da je top sa njim. Povezani su na razne načine”, odgovara mu odmah nakon toga Milović.
Lazović tada objašnjava Miloviću da je otišao do oca, da ga vidi:
“Evo dođoh da vidim tatu, a tek posle, vazda nešto za njih. To neka stisne. Reci da to riješi. Uzmu oboje pare. To neka stisne”, ponavlja Lazović.
Njegov otac Zoran Lazović tada je bio pomoćnik direktora Uprave policije i to za najznačajniji Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SBPOKK).
Seka Piletić sutkinja je Apelacionog suda i bila je članica vijeća koje je oborilo prvostepenu presudu optuženima u predmetu “državni udar”.
Tim vijećem predsjedavao je sudija Zoran Smolović, a osim Piletić član je bila i Milenka Žižić.
Oni su 5. februara 2021. godine objavili odluku – da se predmet vrati na ponovno suđenje i to pred drugim vijećem.
“Poništiše presudu”, šalje tog dana Lazović istog dana Miloviću.
Taj policajac i član kavačkog kriminalnog klana odgovara mu da je dan ranije rečeno da neće moći drugačije.
“Da, juče mi rekao D. da nema šanse. Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, piše Milović.
“Jbg. Vesni neka se zahvale. Ku*va stara, odvratna”, odgovara mu tadašnji službenik Uprave policije.
Sudije Apelacionog suda u odluci kojom su ukinile prvostepenu presudu konstatovale su da su “u postupku njenog donošenja i u samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti ni činjenični ni pravni zaključci u prvostepenoj presudi, kako u odnosu na postojanje krivičnih djela za koje su optuženi oglašeni krivim, tako i u odnosu na postojanje njihove krivice za ta djela”…
Obrazlažući svoju odluku napisali su da zbog toga nijesu mogli sa sigurnošću ispitati ni zakonitost donošenja odluke kojom su lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta, ruski i srbijanski državljani osuđeni zbog pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine.
Konstatovali su brojne nedostatke prvostepene odluke, pa i to da nema dokaza, kako je vijeće sutkinje Mugoše ocijenilo, da je oružje kupljeno i bačeno u jezero Gazivode.
“Pogrešno je zaključivanje prvostepenog suda da se odlučna činjenica u vidu nabavke oružja sa municijom, koje je po kriminalnom planu trebalo unijeti u Crnu Goru i upotrijebiti u napadu na policiju i građane, može pouzdano izvesti iz iskaza svjedoka Mirka Velimirovića”, samo je jedna od brojnih zamjerki sudija Apelacionog suda.
Oni su konstatovali i da je sudsko vijeće mijenjalo činjenični dio optužnice za lidere tadašnjeg DF-a, Andriju Mandića i Milana Kneževića, unoseći u presudu datum drugačiji od onog koji je specijalni tužilac naveo.
Ukinutom presudom aktuelni presjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine. Organizatori te grupe – Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.
Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a njegovi sunarodnici Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.
Istom odlukom, državljani Srbije Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.
Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora.
U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede tadašnjeg Demokratskog fronta i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi.
Kriminalna organizacija, navodi se, planirala je da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Medenica: “Majku im je*em četničku”
Nakon što joj je šefica kabineta Mirjana Bobičić 5. februara 2021. godine poslala link teksta sa jednog portala, koji je objavio da je Apelacioni sud ukinuo presudu za državni udar, nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica odgovorila joj je: “Znam, majku im je*em četničku”.
Od svoje nekadašnje saradnice dobija kratak odgovor: “Katastrofa”…
To je samo dio prepiske iz telefona dugogodišnje prve žene crnogorskog pravosuđa, koji je zaplijenjen nakon što je ona 14. aprila 2022. godine uhapšena zbog optužbi da je dio kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica.
Medenica je pretposljednjeg dana 2020. godine podnijela ostavku na poziciju predsjednice Vrhovnog suda.
pogled.me