Ova odluka izazvala je burne reakcije javnosti, posebno među pravoslavnim vjernicima koji Svetog Vasilija smatraju zaštitnikom Nikšića. Mnogi ovu odluku vide kao pokušaj potiskivanja pravoslavne tradicije i identiteta u Crnoj Gori.
Istovremeno, u Podgorici se i dalje nalazi spomenik Josipu Brozu Titu, koji je postavljen 2018. godine. Ovaj spomenik često izaziva polemike, jer neki smatraju da predstavlja simbol totalitarnog režima i komunističke prošlosti, dok drugi ističu njegovu istorijsku vrijednost. Odbornik Slobodne Crne Gore, Boban Radević, najavio je inicijativu za uklanjanje spomenika, navodeći da bi to bilo u skladu sa praksom u demokratskim zemljama Evropske unije.
Ova situacija otvara pitanje dvostrukih standarda u odnosu prema vjerskim i ideološkim simbolima u Crnoj Gori. Dok se vjerske tradicije suočavaju sa pravnim preprekama, ideološki spomenici iz komunističkog perioda ostaju netaknuti. Ovakav pristup može doprinijeti daljoj polarizaciji društva i izazvati osjećaj nepravde među građanima.
U kontekstu evropskih integracija i težnje ka demokratskim standardima, važno je da se odluke donose na transparentan i pravedan način, uz poštovanje svih građana i njihovih uvjerenja. Jedino tako Crna Gora može graditi inkluzivno društvo koje uvažava svoju bogatu istoriju i kulturnu raznolikost.
Pogled.me/Borba.me
